Protestantski prijevod Biblije. Uz latinički prijepis Novoga zavjeta hrvatskih protestanata : Anton Dalmatin-Stipan Konzul, Novi Testament / Vesna Badurina-Stipčević
Vjekoslav Štefanić, Jedna hrvatskoglagoljska inkunabula iz godine 1491. Prilog izučavanju glagoljaškog kalendara; Lj. Gregov, Kalendar prvog tiskanog glagoljskog misala. Izvadak iz doktorske disertacije "Prvi tiskani glagoljski misal" : [prikaz] / Josip Hamm
Pašmanske matice umrlih (Glagoljske matice umrlih Župe Rođenja Blažene Djevice Marije u Pašmanu 1606. – 1825. Uredili Pavao KERO i Josip FARIČIĆ. Stalna izložba crkvene umjetnosti (Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae, Vol. XVII) – Sveučilište u Zadru, Zadar 2015., 492 str. + faksimil) : [prikaz] Ivan Botica
U ovome je članku provedena značenjska raščlamba nebliblijskih primjera leksema hrvatske crkvenoslavenske (u nastavku teksta: hcsl.) osnove smêr-, kao nastavak prethodno provedene značenjske raščlambe biblijskih primjera leksema iste osnove (LUČIĆ 2006-2007). Obje su raščlambe izvršene na osnovi korpusa primjera izlučenih iz korpusa pripremljenoga za izradu Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. Osim toga, većim je dijelom u oba članka uporabljena metodologija zasnovana na izlučivanju prijevodnih obrazaca te razjašnjenja u skladu s hipotezom o prirodnome semantičkome metajeziku. Tako postavljena raščlamba pokazuje da je značenjska struktura nebiblijskih primjera složenija od one biblijskih primjera
Sažetak: Jeronimova Vita sancti Pauli primi eremitae pripada najpopularnijim hagiografskim tekstovima kršćanske antike i srednjega vijeka. Legendu o prvom kršćanskom pustinjaku osobito su štovali pavlini, europski monaški red, prisutan u Hrvatskoj od 13. stoljeća. Ova legenda, popularna u srednjovjekovnim kršćanskim književnostima, bila je poznata i starijoj hrvatskoj književnosti. U pet hrvatskoglagoljskih spomenika čitamo u hrvatskom crkvenoslavenskom prijevodu s grčkoga i latinskoga jezika životopis o prvome kršćanskom pustinjaku, u Akademijinu glagoljskom fragmentu 32b iz 15. st., Žgombićevu zborniku iz 16. st., u II. Novljanskom brevijaru (1495.), Baromićevu (1493.) i Brozićevu brevijaru (1561.). Glagoljski pavlinski II. Novljanski brevijar jedini sadrži tekst Translacije relikvija sv. Pavla Pustinjaka koja je prijevod latinskoga teksta Translatio in Ungariam saec. XIV (BHL 6598). Prema Translaciji svečevo je tijelo sredinom 12. stoljeća najprije iz Egipta bilo preneseno u Carigrad, odakle je, svečeva glava odnesena u Rim, a tijelo je nakon zauzeća Carigrada 1240. godine prenijeto u venecijansku crkvu sv. Julijana. Naposljetku je ugarski kralj Ludovik I. naredio da se relikvije sv. Pavla prenesu u Ugarsku, gdje je osnovan eremitski pavlinski red. Tako su Pavlove moći 1381. g. prenijete iz Venecije u Budim najprije u kraljevsku kapelu, a kasnije u pavlinsku crkvu samostana sv. Lovre. U tekstu se translacije među odličnicima kraljevstva koji su pratili relikvije spominje i zagrebački biskup Pavao. Biskup Pavao Horvat, zajedno je, uz pečujskoga biskupa Valentina, predvodio hrvatskougarsku delegaciju na mirovnim pregovorima s Mlečanima u Torinu 1381.godine. Uz izdanje teksta Translacije relikvija sv. Pavla Pustinjaka transliteriranog u latinicu, članak sadrži jezičnu analizu i faksimil iz II. Novljanskog brevijara
Hrvatskoglagoljski tekst Druge knjige o Makabejcima na str. 33-63
Opis
Biblijska Druga knjiga o Makabejcima (2Mak) izvorno je pisana grčkim jezikom potkraj 2.stoljeća pr. Krista, a sačuvana je i u kasnijim prijevodima, latinskom, sirijskom, aramejskom i drugima. Lekcije iz 2Mak čitaju se u dvadeset i jednom hrvatskoglagoljskom brevijaru iz razdoblja od 13./14. do polovice 16. stoljeća. Najduže lekcije, pet od izvornih petnaest glava, sadrže četiri brevijara: Vatikanski brevijar 5, Brevijar Vida Omišljanina, Moskovski i II. novljanski brevijar. Uočljive su dvije matice prijevoda, prvu čine tekstovi u Brevijaru Vida Omišljanina i kraći tekstovi u I. vrbničkom, Padovanskom, Pašmanskom, Dragućkom, Metropolitanskom, Mavrovu brevijaru, Vatikanskom brevijaru 10 i Brevijaru Arhiva S. Petra u Rimu. Ovi brevijari uglavnom pripadaju krčkoistarskoj skupini kodeksa, koja se ističe tradiranim starozavjetnim prijevodima. Drugu maticu čine lekcije u brevijarima zadarskokrbavske skupine, čiji su tekstovi većinom prilagođeni ili prevedeni prema Vulgati. To su dulja čitanja u Vatikanskom brevijaru 5 i Moskovskom, te kraća u Oxfordskom, I. novljanskom brevijaru, Dabarskom, II. ljubljanskom i Prvotisku brevijara
![Rad. B. Aleksić, Odabrani staroslovenski tekstovi sa rečnikom : [prikaz] / Josip Hamm](https://digitalna.nsk.hr/pb/./edb6zs2a/repd/g/4z/j6t/g4zj6to86b8g.jpg)
![P. Király, Das Budapester glagolitische Fragment : [prikaz] / Josip Hamm](https://digitalna.nsk.hr/pb/./edb6zs2a/repd/g/km/e6h/gkme6h6b5bog.jpg)
![J. Kurz, Evangeliarum Assemani : [prikaz] / Josip Hamm](https://digitalna.nsk.hr/pb/./edb6zs2a/repd/g/77/vlt/g77vlt2jabzg.jpg)
![N.S.Trubetzkoy, Altkirchenslavische Grammatik : [prikaz] Josip Hamm](https://digitalna.nsk.hr/pb/./edb6zs2a/repd/r/8d/zmi/r8dzmi9m53dr.jpg)
![Texty ke studiu jazyka a písemnictví staroslověnského : [prikaz] Josip Hamm](https://digitalna.nsk.hr/pb/./edb6zs2a/repd/g/km/e6h/gkme6h6bev8g.jpg)
![Josip Vrana, Hrvatskoglagoljski blagdanar. Studija o pravopisu, jeziku i podrijetlu novljanskog rukopisa iz godine 1506. : [prikaz] / Josip Hamm](https://digitalna.nsk.hr/pb/./edb6zs2a/repd/g/11/mvu/g11mvu8l473g.jpg)
![Pašmanske matice umrlih (Glagoljske matice umrlih Župe Rođenja Blažene Djevice Marije u Pašmanu 1606. – 1825. Uredili Pavao KERO i Josip FARIČIĆ. Stalna izložba crkvene umjetnosti (Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae, Vol. XVII) – Sveučilište u Zadru, Zadar 2015., 492 str. + faksimil) : [prikaz] Ivan Botica](https://digitalna.nsk.hr/pb/./edb6zs2a/repd/g/mm/o4h/gmmo4hn56z4g.jpg)
