O projektu

Projekt Hrvatska glagoljica pokrenula je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s hrvatskim znanstvenim i baštinskim ustanovama. Projekt se odvija u suradnji s tvrtkom ArhivPro d.o.o. uz koordinaciju Centra za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice pri Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo.

2018.

U drugoj fazi projekta Hrvatska glagoljica: digitalizacija građe i uspostava digitalne zbirke II (voditeljica dr. sc. Irena Galić-Bešker) suradnjom više ustanova nastavit će se digitalizirati građu na glagoljici i o glagoljici, nabavljati digitalne preslike iz inozemstva te će se unaprijediti funkcionalnosti portala. Također, uz pribavljanje dopuštenja, nastavit će se objavljivati radove o glagoljici suvremenih autora.

2017.

Cilj pokretanja projekta Hrvatska glagoljica: digitalizacija građe i uspostava digitalne zbirke (voditelji dr. sc. Ivan Kosić, dr. sc. Irena Galić-Bešker) bilo je potaknuti digitalizaciju glagoljskih knjiga i rukopisa iz domaćih i inozemnih ustanova te ih na portalu Glagoljica.hr dati na uvid istraživačima, studentima, učenicima i široj javnosti. Digitalizacijom se izvorna i osjetljiva građa istovremeno i štiti od čestog korištenja i izlaganja neodgovarajućim mikroklimatskim uvjetima. Planira se i omogućiti pregledavanje digitalizirane građe na portalu usporednim praćenjem izvornika i prijepisa, komentara ili prijevoda.

Program je proveden 2017. godine u sklopu redovne djelatnosti NSK i Programa digitalizacije arhivske i knjižnične građe Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Pomoću opreme NSK digitalizirana je građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Samostana sv. Frane u Cresu i Knjižnice Franjevačkoga samostana na Ksaveru (ukupno 10.462 stranice). Identificirane su i okupljene digitalne preslike stručnih i znanstvenih radova o glagoljici i glagoljaštvu, a dio je starijih radova dodatno digitaliziran. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dobila je dopuštenje za objavu radova dvanaestero hrvatskih znanstvenika i istraživača. Objavljivanjem radova o hrvatskoj glagoljici istoimena je digitalna zbirka obogaćena za 342 suvremena rada. Umjetnica Vjera Reiser dala je dopuštenje za digitalizaciju i objavu grafičke mape Spovid općena sa sedam minijatura, kao i djela Oče naš za Domovinu i naš mali Planet : senjski glagoljski Misal 1494-1994 : autorska glagoljska mapa koju je oslikala i likovno opremila, a predgovor su napisali Anica Nazor i Stanko Špoljarić. Znanstvenica i spisateljica Jasna Horvat dopustila je objavu ulomka romana AZ (Zagreb : Naklada Ljevak, 2009.) i cjelovitog prijevoda na engleski jezik (AZ - Exploring the Ancient Croatian Glagolitic Script).

Za tematski portal projekta NSK je osigurala internetsku domenu glagoljica.hr na kojoj je izrađen portal s metapodacima, digitalnim preslikama i drugim tekstovnim i slikovnim sadržajima povezanim s glagoljicom.

Građa je skenirana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu s izvornika u boji (9918 stranice). Objavljena je u sustavu Indigo te dostupna na portalu Glagoljica.hr. Implementacijom primjerenog preglednika osigurano je usporedno praćenje izvornika i prijepisa, komentara ili prijevoda. Dostavom metapodataka portalu Europeana zbirka će biti promovirana i na međunarodnoj razini. Ostvarenju projekta pridonijeli su djelatnici nekoliko odjela i odsjeka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Rad na projektu i suradnja s tvrtkom ArhivPro d.o.o. odvijali su se uz koordinaciju Centra za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice pri Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo.

2005. – 2017.

Projekt Hrvatska glagoljica svojevrsni je nastavak projekta Digitalizacija hrvatske rukopisne građe u inozemnim ustanovama voditelja dr. sc. Ivana Kosića. Cilj projekta bila je nabava digitalnih preslika rukopisne baštine koja pripada zbirci Croatica, a čuva se u ustanovama izvan Republike Hrvatske. U projektu je nabavljeno 17 rukopisa od čega 14 na glagoljici.