V VUKOJA, Očitovanje prevoditeljskih načela u nekim SLOVO 60 (2010) teksta antiohijsko-carigradske recenzije (u čemu se slaže s Vajsom) te da je u prvotnome prijevodu bilo dosta slobodno prevedenih mjesta (u čemu se slaže s Hor4lekom), za koja drži da su svojstvena već izvornoj redakci- ji hrvatskoglagoljskoga teksta evandelja (VRANA 1975: 53-57.68-80, v. i TANDARIĆ 1993: 307-309). U drugoj svojoj raščlambi VRANA (1984: 116-118) na osnovi stanja u dijelu Marijinskoga četveroevanđelja u kojemu su starija zapadna tekstualna obilježja revidirana prema puno mlađoj grčkoj carigradskoj recenziji zaključuje da je scsl. prijevod doslovan kao i latinski prijevod evanđelja. Osim toga, ustvrđuje da Ćiril i Metod u slavenskome nisu našli dovoljan raspon jezičnih sredstava za prijevod s grčkoga u ko- jemu bi jedan slavenski leksem odgovarao jednomu grčkomu. Zbog toga su više od jedne grčke leksičke jedinice prevodili jednom scsl. leksičkom jedinicom, a posebno su često nekoliko grčkih složenih glagola prevodi- li jednim slavenskim jednostavnim glagolom. Tako su npr. oblicima scsl. &viti/aviti (se) prevedeni oblici grč. gatvea & “izlaziti na svjetlo* (Mt 1,20; 2,13.19; 6,5.16.18; 9,33; 13,26; 16,19.23.28; 24,27.30; Mc 14,64; L 24,1) i gavegody iti vidljivim" (I 7,14; 17,6), ali i: Qo&o4at *biti viđen' (Mt 17,3; Me 94; L 1,11; 9,31; 22,43; 24,34), anoxaAunzew *otkriti? (Mt 11,25 i 16,17, L 10,22), &vagaiveoda: *pokazati se* (L 19,11) i drugi, pa čak i sin- tagma čoyeoda1 sic gavegov “izlaziti na svjetlo (Mc 4,22, L 8,17).? S druge strane, postoje i slučajevi prevođenja jedne grčke leksičke jedinice pomoću nekoliko slavenskih leksičkih jedinica: npr. oblici grč. 842)ewv prevode se erkvenoslavenskim (u nastavku teksta: csl.) oblicima glagola vrešti (vrego i drugi; Mt 4,6; 5,29.30; L 4,9; I 8,7.59), vevr&šti (vevrego i drugi; Mt 5,25; 10,34bis; 13,42.47.50; 17,27; Me 9,22.42.45; 11,23; 12,42.43bis.44bis; L 12,49; 13,19; 21,3.4bis; 23,19; I 5,7; 21,6bis.7.), mesti/metati (Mt 27,35; Me 12,41bis; 15,24; L 23,34), veložiti (Mt 27,6; Mc 7,33; I 13,2; 15,6; 20,25.27), volićti/velivati (Mt 9,17bis; Mc 2,22; 4,37; L 5,37.38; I 13,5), vedati (Mt 25,27) i drugim.* S obzirom da postoje i primjeri u kojima se jednim scsl. leksemom pre- vodi više grčkih leksema, kao i primjeri u kojima se jedan grčki leksem pre- vodi različitim sesl. leksemima, možda je primjerenije brojčani nerazmjer u prijevodnim obrascima koji s jedne strane čine grčki, a s druge strane scsl. *_ Primjeri prema VRANA 1984: 94-95. * Primjeri prema VRANA 1984: 112-114. sa3