Passio s. Marhabaeonon u hrvatskoglagoljskim brevijarima 361 Dok su Makabejske knjige, prema Žitju Metodijevu, '?) izostavljene iz prvovno- ga staroslavenskoga prijevoda Biblije, u temporalu hrvatskoglagoljskih brevijara postoje opsežne lekcije iz Prve i Druge Makabejske knjige, a kratka lekcija iz Druge Makabejske knjige čita se i u misalima.!% Naime, hrvatskoglagoljske bogoslužbene knjige slijedile su liturgijske obrasce Zapadne crkve i uvrstile su Vulgatin prijevod Makabejskih knjiga u svoja čitanja. Spomen na Makabejce mučenike, / s(ve)tiho Mahabti in(u)č(enike), slavi se prvo- ga kolovoza uz blagdan sv. Petra apostola u okovima ( Uže s(ve)t(a)go P(e)tral u kalen- darima hrvatskoglagoljskih brevijara, misala i psaltira. U sanktoralu pak svih hrvatskoglagoljskih brevijara koji sadrže oficije za mjesec kolovoz čita se na 1 kolovoza pasija makabejske braće. Tako se u osamnaest brevijara iz razdoblja od 14. stoljeća do 1561. nalaze lekcije iz Passio s. Machabaeorum (Bibliotheca Hagiogra- phica Latina 5106). Ovu je pasiju autor Druge Makabejske knjige, koja je izvorno napisana na grčkom jeziku krajem 2. st. prije Krista, uvrstio u 7. glavu kao primjer progona Židova koji nisu htjeli prihvatiti grčku vjeru i običaje. Hrvatskoglagoljski tekstovi makabejske pasije podudaraju se s Vulgatinim pri- jevodom Druge Makabejske knjige. Oni obasižu samo prvih šest redaka od ukupno četrdesetidva latinskoga teksta. Tako hrvatskoglagoljska pasija sadrži opisane uzroke okrutnoga načina mučenja Makabejaca i martirij prvoga od sedmero braće. 'Takvu glagoljsku pasiju sadrže: IV. Vrbnički brevijar (Vb,) i Vatikanski Borg. illir 6 (Vat) iz 14. st. 1. Ljubljanski Ms161 (Lab,) iz 1396. g., II. Ljubljanski Ms163 (Lab,) i Humski brevijar (Hum) iz 15. stoljeća, Brevijar Metropolitane 161 (MR1q1) iz 1442. g., Moskovski (Mosc) iz 1442-43. g., I. Novljanski (N,) iz 1459. g., Vinodolski (Kuk) iz 1485. g., Dabarski (Dab) iz 1486. g., II. Novljanski brevijar (N;) iz 1495. g. i tiskani brevijari Baromićev iz 1493. g. i Brozićev brevijar iz 1561. g. 'Nešto su kraći tekstovi u Pašmanskom (Pm) iz dr. pol. 14. stoljeća, Mavrovu iz 1460. g., Vatikanskom Vat. Slav. 19 (Vat;g) iz 1465. g., Vatikanskom Borg. illir. 10 (Vatyy) iz 1485. g. i Prvotisku brevijara (PtBr) iz 1491. g. Svi brevijarski tekstovi međusobno su podudarni i vjerojatno su potekli iz iste matice. Ali, neki se brevijari međusobno više slažu, npr. tekst u Lab, s lekcijama u N;, lekcije u Laby s tekstom u Dab, a_tek- stovi u Pm Vat; i Mosc_ gotovo su identični. U poretku riječi i strukturi rečenice hrvatskoglagoljskoga teksta vidljiv je utje- caj latinskoga predloška, npr. «4povelč iže ot niht prežde progl(agola)l' b€še urć- zati emu eziks - i kožu s gl(a)vi odreti i dlani ruke s presti i stupala nogu určzati - proče iže bratii ego i materi zreći» _ iussit ei, qui prior fuerat locutus, amputari linguam e, cute capitis abstracta, summas quoque manus et pedes ei praescindi, ceteris eius fratribus « matre inspicientibus.') 12/ .Ponajprije od svojih učenika izabere trojicu svećenika, vještih brzopisaca, i za kratko vrijeme prevede sve knjige Pisma potpuno, osim Makabejaca, i to s grčkoga na slavenski...“ Cit. prema _Žitja Ćirila i Metodija i druga vrela (preveo i protumačio J. Bratulić), Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1985, s. 115. 13/ Sve hrvatskoglagoljske brevijarske i misalske tekstove, tekstološki i kritički sam obradi- la i objavila u studiji: Knjige o Makabejcima u hrvatskoglagoljskoj književnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1999 (disertacija u rkp.). 14/ Lat. tekst je citiran prema: Libri dei Maccabei, Marietti, Torino-Roma 1953.