OCJENE 1 PRIKAZI SLOVO 59 (2009) prijevod. Od većega broja tiskanih glagoljskih liturgijskih knjiga treba ista- knuti da prvotisak misala potječe iz 1483. godine, a prvotisak brevijara iz 1491. godine. Ipak, više arhivskih podataka, prema kojima se npr. Biblija spominje 1480. godine u Belom na Cresu, te u Omišlju na Krku u 15. stolje- ću, svjedoče nam o tome da je nekoć postojala hrvatskoglagoljska Biblija. I iz dopisivanja hrvatskih reformatora saznajemo da su tragali za glagoljskom Biblijom. Naime, nakon Novoga testamenta protestantski djelatnici namje- ravali su tiskati i cjelovitu Bibliju i tražili su takav glagoljski tekst, koji bi im služio kao predložak i pomoć pri prevođenju Svetoga pisma, osobito Staroga zavjeta. Čini se da su tragali za Biblijom Bernardina Frankopana, koja je vjerojatno nastala 1521. godine. Danas je u svijetu poznato više primjeraka glagoljskoga Novoga testa- menta, a ovo suvremeno izdanje izrađeno je prema dobro uščuvanu primjer- ku iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji je knjižnici darovao Josip Broz Tito 1956. godine. Grafički vrlo lijepo oblikovana edicija sastoji se od dviju knjiga u zaštitnoj kutiji. Sam pretisak obasiže 894 stranice i u jed- noj knjizi sadrži prvi i drugi dio Novoga zavjeta koji su prvotno bili zasebno objavljeni. Pretisku je priložen list koji nam ilustrira glagoljska slova tiska- na prema zamisli Stipana Konzula probno u Niirnbergu 1560. godine, a isto su tako priložene i tablice glagoljskih slova i ligatura iz Novoga testamenta. Druga knjiga kompleta sadrži opširan pogovor u kojem priređivač pretiska Alojz Jembrih detaljno i na temelju novih istraživanja opisuje sve etape rada hrvatskih protestanata na prevođenju Novoga zavjeta. Dokumentirano opi- suje i pripreme oko uređenja i rada tiskare u Urachu. Pretiskom glagoljsko- ga Novoga testamenta iz 1562./63. Alojz Jembrih nastavio je višegodišnji trud oko priređivanja pretisaka izdanja uraške tiskare. Pogovoru su dodana i dva priloga, Konzulov glagoljski autograf prob- noga prijevoda 9. glave Ivanova evanđelja i 1. glave Djela apostolskih, i to u presliku i latiničnoj transliteraciji Vesne Badurina-Stipčević, kao i suvre- meni hrvatski prijevod Trubarova njemačkoga predgovora, koji je načinila Marina Miladinov i koji se ovdje prvi put objavljuje u cjelini. Konzulov probni prijevod iz 1560. godine, koji se razlikuje od otisnutoga teksta, do- kumentirano pokazuje prevoditeljski način rada. Mnogostruka je kulturna i književna vrijednost glagoljskoga Novoga te- stamenta iz 1562./63. godine. Njegovim ponovnim izdavanjem ovaj će knji- ževni spomenik postati dostupan široj znanstvenoj javnosti. Nezaobilazno je 365