OCJENE 1 PRIKAZI 'SLOVO 59 (2009) njegovo značenje za istraživanje povijesti prijevoda Biblije na hrvatski jezik te povijesti hrvatskoga jezika i leksika. Usporedba s hrvatskoglagoljskim korpusom mogla bi pokazati temelje na kojima su protestantska izdanja bila povezana s glagoljaškom tradicijom. Pretisak Dalmatinova i Konzulova Novoga testamenta, dopunjen opširnim pogovorom, zasigurno će biti zani- mljiv ne samo istraživačima povijesti hrvatske i europske reformacije, već i proučavateljima tiskarstva, knjižarstva i iluminacije tiskanih knjiga. Stoga svakako treba pohvaliti izdavača što je odlučio da ovim preti- skom iz 2007. godine obilježi značajnu obljetnicu, 450. godišnjicu, otka- ko je Stipan Konzul započeo raditi na hrvatskom prijevodu Novoga zavjeta (1557.). 'VESNA BADURINA-STIPČEVIĆ ZBORNIK _O VATROSLAVU JAGIĆU, KNJIŽEVNOM POVJESNI- ČARU, KRITIČARU I FILOLOGU, Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa, Beč, 1. listopada 2005., Varaždin, 13. — 15. listopada 2005., knjiga I. i II. ur. Tihomil MAŠTROVIĆ. Hrvatski književni povje- sničari, sv. 10/1 i 10/11. Hrvatski studiji sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2007. 490 str. + 420 str. Zbornik o Vatroslavu Jagiću deseti je po redu zbornik serije Hrvatski knji- ževni povjesničari, u kojoj se nastoji vrednovati znanstvena djelatnost ista- knutih hrvatskih književnih povjesničara 19. i 20. stoljeća. Zborniku je pret- hodio međunarodni znanstveni skup na kojemu su sudjelovala 32 znanstve- nika iz šest zemalja. Skup je održan u Beču i Varaždinu, i to u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, te u suorganizaciji Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Zadru, Filozofskoga fakul- teta u Osijeku, Filozofskoga fakulteta u Rijeci, Matice hrvatske Varaždin i Hrvatskoga filološkoga društva iz Zadra i Zagreba. Vatroslav Jagić rodio se 6. srpnja 1838. u Varaždinu. Bio je velik istra- živač u slavenskoj filologiji: jezikoslovac, tekstolog, književni povjesničar, paleograf, kritičar i esejist. Gimnaziju je pohađao u Varaždinu i Zagrebu gdje je maturirao 1856. godine. Klasičnu filologiju i njemački diplomirao -je 1860. u Beču, a 1870. godine doktorirao je u Leipzigu tezom o korijenu »d&« u slavenskim jezicima Das Leben des Wurzel de in den slavischen 366