158 —Vesna Badurina-Stipčević fragmenata, sadržeoko polovicu originalnoga biblijskoga teksta, kako jejoš početkom prošloga stoljeća istražio J. Vajs." Tako se tekstovni korpus prikladan za istraživanje sastoji od 600 biblijskih glava, od kojih se preko polovica, 380 glava oslanja na Septuagintin prijevod, dok ostala čitanja prate Vulgatin tekst. Tekstološka obrada perikopa starozavjetnih knjiga u brevijarima, aevandeoskih perikopa u misalima, usporedba s grčkim i latinskim izvornicima, te izrada kritičkih izdanja može pridonijeti rekonstrukciji prvobitnoga hrvatskoglagoljskoga biblijskoga prijevoda, odnosno hrvatskocrkvenoslavenske Biblije. Mnoge su hrvatskoglagoljske biblijske knjige već proučene i kritički izdane. 1. Berčić je polovicom 19. stoljeća objavio pet knjiga hrvatskoglagoljskih biblijskih odlomaka“ , a sustavno i temeljito izdavanje biblijskih tekstova koncipirao je . Vajs početkom 20. stoljeća. U ediciji Staroslavenske akademije u Krku Analecta Sacrae Scripturae ex antiquioribus codicibus glagoliticis Vajs je izdao devet starozavjetnih knjiga: Joba, Rutu, Propovjednika, tzv. manje proroke i potpuni tekst psaltira." Kasnije je J. Hamm u Staroslavenskom institutu u Zagrebu ponovno potaknuo izdavanje biblijskih čitanja i kritički je objavio Pjesmu nad pjesmama" i Knjigu o Juditi" U novije vrijeme obrađeno je i objavljeno više biblijskih spisa: Knjiga o Joni" Knjiga o Jobu," Knjiga Mudrosti.? Prva i Druga Knjiga o Makabejcima."" te Mudre izreke.'“ Biblijski tekstovi misala kritički su izdani u izdanju Hrvojeva misala,“ ali su dostupni za istraživanje i u pretisku prvotiska Misala iz 1483. godine.'' Cjeloviti pak tekst hrvatskoglagoljskoga evanđelistara prirediojeJ. Vrana." Biblijski brevijarski tekstovi pristupačni su i u fototipskom izdanju /I, Novljanskoga brevijara." lako će se tek nakon obrade čitavoga korpusa dobiti cjelovita slika o hrvatskoglagoljskoj Bibliji, već se sada iz obavljenih istraživanja može zaključiti da hrvatskoglagoljski biblijski prijevod nije jedinstven, da potječe iz različitih vremenskih razdoblja i različitih tekstovnih izvora.'" Neke biblijske knjige, npr. Psaltir, Evanđelja, Apostol tekstološki potječu još iz ćirilometodskoga razdoblja i u osnovi im je grčki predložak."" neke knjige, kao npr. Knjige o Makabejcima, Estera, Tobija, Judita, Knjiga Mudrosti?! prevedene su s latinskih + Vajs 1910a: CVII 4 Berčić 1846-1871 Vajs 1903; Vajs 1905a; Vajs 1905b; Vajs 1908 Vajs 1910b; Vajs 1912; Vajs 1913; Vajs 1915, Vajs 1916 * Hamm 1957. % Hamm 1958 " Ribarova 1987. " Zaradija-Kiš 1997. "2 Miličić 1995. " Badurina-Stipčević 1999. !! Čermik 2001 !5 Grabar-Nazor-Pantelić 1973 Misal po zakonu rimskoga dvora 1971. " Vrana 1975 " Pamtelić-Nazor 1977. " Tundarić 1993: 319-326. J. L. Tandarić je u mnogim radovima obradivao hrvatskoglagoljsku biblijsku problematiku i svi su objavljeni u zbomiku pod naslovom Hrvatskoglagoljska litwgijska književnost._O hrvatskoglagoljskom biblijskom prijevodu usp;: “Sveto Pismo u hrvatskoglagoljskim liturgijskim kodeksima“, “Vranino izdanje najstarijega hrvatskoglagoljskoga evandelistara", “Neke osobitosti hrvatskoglagoljskog prijevoda Evandelja", “Hrvatskoglagoljski Apostol između Istoka i Zapada" i dr »! Grabar 1987: $8-89. #! Badurina-Stipčević 1997: 521-526. 7 Ribarova 1996: 29. 7 Ribarova 1987: 123-158. ViH