Vesna Badurina-Stipčević (Zagreb) HRVATSKOGLAGOLJSKA KNJIGA O ESTERI U paleoslavistici je u posljednje vrijeme osobito imtenzivirano tekstološko istraživanje staroslavenskoga prijevoda Knjige o Esteri. Bogatoj istočnoslavenskoj tradiciji Esterinih tekstova koji prate ranu izgubljenu grčku verziju ili, prema drugim istraživačima, hebrejski izvornik, svakako treba pridodati i hrvatskoglagoljske obrade ove biblijske teme. Hrvatskoglagoljski Esrerini tekstovi nalaze se u mnogim brevijarima, misalima i zbornicima od konca 13. do polovice 16. stoljeća. Dok su u hrvatskim samostanskim knjižnicama i župnim arhivima sačuvane mnoge srednjovjekovne latinske Biblije, hrvatskoglagoljska Biblija kao cjeloviti kodeks nije potvrđena.' Ipak, na njezino postojanje upućuju neki, već poznati arhivski podaci.? U najstarijem hrvatskoglagoljskom misalu, Vatikanskom 4, glagoljičke bilješke iz 1475. i 1480. godine, spominju da se u Omišlju na Krku čuvala kao dragocjenost jedna glagoljicom pisana Biblija na pergameni. Ista se Biblija spominje i kao dio inventara omišaljske župne crkve u izvještaju. biskupske vizitacije iz 1590. godine (Bibbia in carattere schiavo in carta bergamena in foglio). Biblija se spominje 1480. godine i u Belom na Cresu, a zabilježena je i u kasnijim vizitacijama, iz 1579. i 1609. To je vjerojatno ista knjiga koju su naši reformatori pri pokušaju prevodenja cjelovitoga Svetoga pisma tražili, a možda i našli na Kvarnerskim otocima 1562.- 63. godine.' lako hrvatska srednjovjekovna književnost ne posjeduje hrvatskoglagoljsku Bibliju, posjeduje hrvatskoglagoljski biblijski prijevod. On je zasvjedočen u drugim izvorima, u hrvatskoglagoljskim liturgijskim knjigama, brevijarima i misalima. Na pitanje je li hrvatskoglagoljska Biblija ostala nesačuvana upravo stogašto su mnogi biblijski spisi uznatnome opsegučinili sastav reformiranih hrvatskoglagoljskih misala i brevijara“ i jesuli biblijski pijevodi utim liturgijskim knjigama bili istovjetnih li sličnih predložaka kao ta glagoljska Biblija, teško je odgovoriti. Ali tridesetak hrvatskoglagoljskih brevijara i preko dvadeset misala, kao i veći broj 'O latinskim Biblijama usp. Hercigonja 1994: 40, 165-166. Treba istaknuti i da cjelovita staroslavenska Biblija, izv. Genadijevapotječe tek iz 1499. godine. 2 Usp. Hercigonja 1975: 84; Nazor 1997: 17-18 > Usp. Hercigonja 1975: 84, + Usp. Hercigonja 1975: 83-84.