M. MIHALJEVIĆ, Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima ... SLOVO 56-57 (2006-'07)

Dvojinski se oblici, kao i kod imenica,'' zamjenica"' i pridjeva,'? pojavljuju mnogo
rjeđe od jedninskih i množinskih. Njihova rijetkost nije međutim znak gubljenja
dvojine kao kategorije, jer se rabe uvijek kada je riječ o dvjema osobama, stvarima
ili pojavama. Uzrok je njihovoj rijetkosti narav samih tekstova u kojima je malo
mogućnosti za njihovu pojavu. Stoga nije čudno da najveći broj potvrda potječe iz
Krčkih fragmenata pasionala (Pass) gdje se u odlomku Pseudo-Prohorovih Djela
Ivanovih govori o dvama muževima (Ivanu i Prohoru) koje su zarobila dva “voina"."'
U tom sam fragmentu zabilježio ove oblike 1. lica dvojine prezenta: imeve (2b),
 privedeve (2b), ubievć (2b), stvorivć (2d), obrativć se (2d). Osim toga, zabilježen je
samo još primjer naučive u Th (1a). 1 sve su potvrde oblika 2. lica iz Pass: budeta (2c),
imata (2€), ne možeta (2c), ne imata (2c). Oblici 3. lica dvojine svih kategorija, pa
tako i prezenta, u hrvatskoglagoljskim su se tekstovima izjednačili s oblicima drugog
lica i primili od njih nastavak -za. Oblike toga lica našao sam i u nekoliko drugih
fragmenata, a ne samo u Pass: esta BNov (la) i Pass (2b, 2d), ustrašaeta se Lab (1b),
izbežita Pass (2b), primeta Lign (2b), budeta Lign (2b), otvrežeta Jac (16).

U |. licu množine nema primjera zamjene crkvenoslavenskog nastavka -me
hrvatskim -mo. Zanimljivi su tek primjeri glagola biti u Nic: n&svm» (2b), es'mt (2b),
es'm' (2b) sa sekundarnim poluglasom koji nije vokaliziran. U 2. licu množine nema
nikakvih osobitosti. Nastavak je uvijek -fe. Upozoriti se može na ikavizirani oblik
ne viste u Spal (D). U 3. licu množine nema primjera otpadanja završnoga -f, tako
da se uvijek pojavljuje očekivani crkvenoslavenski nastavak -1(6). Neobičan je oblik
odćt' se iz Serm (1b) potvrđen u tekstu: b(la)ž(e)ni iže datito ubogim' piću i odenie
čko ti odćt' se odeždeli nedlćn'noti. Najvjerojatnije je riječ o pisarevoj pogrješci i
izostavljanju slova .“ Potvrđuje to i zamjena II slovom Ii u posljednjoj riječi čime
-je oblik netlčn'nodi pretvoren u nedlćn noti. U Grš na istoj se stranici (2v) pojavljuju
oblici 3. lica množine porabotetv i porabotatit» koji pretpostavljaju dva alternativna
infinitivna oblika: porabotiti i porabotati. Spomenuti valja i oblik se klanćiit' iz Vind
(2a) jer je to jedini primjer toga glagola s jatom u građi Rječnika crkvenoslavenskog
jezika hrvatske redakcije.!

  

 

4. AORIST

Zbognaravi tekstova aorist je uz prezentnajobilnije potvrđena glagolska kategorija.
Stanje u fragmentima potvrđuje poznatu konzervativnost hrvatskoglagoljskih
tekstova jer ima dosta primjera asigmatskog (tematskog) aorista, a rijetki su oblici

 

* Upravoje na tom mjestu pergamena zgužvana, ali prema onom što se može vidjeti na fotokopiji između slova A i ( koja su
jasno čiljiva nema mjestaza još jedno slovo
)5 U svim drugim ekscemiranim izvorima infinitiv ima oblik klanari, a rezent klanaf, Klanaeši, ., Mlanači,

338