Pismenost u srednjovjekovnoj Hercegovini kulture izdvajaju Dubrovnik i nešto manje Kotor.' O putovima kojima je slavensko bogoslužje, odnosno pismenost, stizalo u naše krajeve mišljenja se razilaze, ali većina istraživača smatra da je postojao sjeverni i južni put.* Sjevernim je putem stizala glagoljska pismenost, a južnim u početku također glagoljica, a poslije isključivo ćirilica. Južni put, odnosno utjecaji iz Makedonije, očituju se u nekim grafijskim i jezičnim pojedinostima bosansko-humskih rukopisa. Primjerice u Miroslavljevu evanđelju ne nalazimo grafem I4, a grafem I dolazi samo u 3. licu jednine prezenta pomoćnoga glagola byti — ECT', dok starija ruka te znakove još ne rabi, a nema ih ni u starim listinama bosanskih banova Kulina i Matije Ninoslava, kao ni u najstarijim makedonskim rukopisima. Iz toga Josip Hamm zaklji čuje *... da je ćirilica u Bosnu, u Hum, Zetu i Duklju došla iz Makedonije... Pretpostavlja se da je na humskom području sve do XII. stoljeća, tj. prije ćirilice, u uporabi bila glagoljica. Premda se nije očuvalo mnogo tekstova, Stjepan Damjanović s pravom ističe da ih ima dovoljno “... da bez rizika i pretjerivanja glagoljičnu sastavnicu humske (hercegovačke) srednjovjekovne pismenosti nazovemo zamjetnom"'.'' Da se glagoljicom pisalo na samom početku humske pismenosti, najpouzdaniji su dokaz očuvani kameni natpisi, rukopisi i fragmenti, glagoljski zapisi u ćirilskim tekstovima i veze glagoljice i ćirilice u tekstovima, rukopisima i natpisima.'! Prema Branku Fučiću, svaki val pismenosti koji u Hum i “Prilog valorizaciji humsko-dukljanskog kulturnog područja u prvim fazama njegova razvitka (do 12. st.)“, 137. *_ Vjekoslav ŠTEFANIĆ, “Prvobitno slavensko pismo i najstarija glagoljska epigrafi- ka", Slovo, br. 18-19, 1969., 15. % . Josip HAMM, “Apokalipsa bosanskih krstjana“, Slovo, br. 9-10, 1960., 43.-104., navod na str. $1., bilj. 6. !! Stjepan DAMJANOVIĆ, “Glagoljica na području današnje Bosne i Hercegovi- ne“, Spomen spis povodom 90. obljetnice rođenja dr: fra Ignacija Gavrana, Zagreb 2004., 73. "!V ŠTEFANIĆ, “Splitski odlomak glagoljskog misala starije redakcije“, Slovo, br. 6-8, 1957., 54.-133.; V. ŠTEFANIĆ, “Glagoljski zapisi u Čajničkom evanđelju i u Radosavljevu rukopisu“, Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, br. 2, Zagreb 1959., 5.-19.; Branko FUČIĆ, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982.; Josip TANDARIĆ, Hrvatskoglagoljska liturgijska književnost. Rasprave i prinosi, Zagreb 1993.; Eduard HERCIGONJA, Tropismena i trojezićna kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2006.; Marinka ŠIMIĆ, “Livanjski glagoljski fragment brevijara“, Slovo, br. 58, 2008., 140,-143. 531