Marinka Šimić pogranična područja stiže s juga od XII. stoljeća nadalje sa sobom nosi i ćirilicu. Najstariji spomenici s današnjeg dalmatinsko-hercegovačkoga područja tri su natpisa: dva glagoljska, iz Knina (XI.—XII. st.) i Plastova (XIXII. st.), i jedan ćirilski iz Humca (XII. st.). Svi spomenici s prijelaza iz XI. u XII. stoljeće — Bašćanska ploča, natpisi iz Knina, Plastova i Humca, grafit iz Sv. Nauma - trasiraju južni put od Ohrida do Krka i na svima se prepleću glagoljica i ćirilica. Miješani glagoljsko- ćirilski spomenici na našim se graničnim područjima pojavljuju na prijelazu iz XI. u XII. stoljeće, a čisti ćirilski krajem XI. i početkom XII. stoljeća. U priobalnom području Zahumlja, Duklje, u Bosni, Humu, u kancelarijama dalmatinsko-romanskih gradova Splita, Dubrovnika ćirilski se spomenici pojavljuju u XII. i XIII. stoljeću." Najstariji hrvatskoglagoljski rukopisni fragmenti, Kijevski i Sinajski listići s kraja XI. ili početka XII. stoljeća, mogu se smjestiti u područje prožimanja istočne i zapadne liturgije, odnosno dubrovačke Astareje, poluotoka Pelješca s humskim zaleđem, kako je utvrdila Marija Pantelić.'" I Bečke listiće, odlomak sakramentara (misala) iz XI.—XII. stoljeća, ista autorica smješta u južno dubrovačko-humsko područje.'' U ovim su krajevima napisana dva iznimno vrijedna hrvatskoglagoljska fragmenta: Grškovićev i Mihanovićev odlomak iz XII. stoljeća. Osim toga ovdje su u XII. stoljeću nastali glagoljski predlošci Ljetopisa popa Dukljanina i Miroslavljeva evanđelja. Prema nekim mišljenjima, iz tog je područja i najstariji poznati hrvatskoglagoljski cjeloviti rukopis pisan oblom glagoljicom u X.—XI. stoljeću, Kločev glagoljaš. Jezična obilježja pokazuju da je bio prepisan sa starijega predloška, i to makedonskoga glagoljskog rukopisa. Prema nekim je pojedinostima zaključeno da je nastao u Hrvatskoj, i to u blizini graničnoga područja, makedonskoga i hrvatskoga, što se može odnositi na južnu Dalmaciju, Boku ili dubrovačku okolicu. Prema mišljenju Branka Fučića, ukrasi potvrđuju da je Kločev glagoljaš nastao negdje na jugu, ali ne u unutrašnjosti, nego uz more.'* S humskoga područja nije se očuvalo mnogo od glagoljskih epigraf- skih natpisa — samo nekoliko grafema na Humačkoj ploči i Natpisu popa 32 B, FUČIĆ, “Granična područja glagoljice i čirilice", Brački zbornik, br. XV, Supetar 1987., 19.-26. . Marija PANTELIĆ, “O Kijevskim i Sinajskim listićima“, Slovo, br. 35, 1985., 54. **_M. PANTELIĆ, “Tema posljednjega suda u prefaciji Bečkih listića", Slovo, br. 36, 1986., 109 15 B. FUČIĆ, Terra incognita, Zagreb 2001., 100.-103. s32