Marinka Šimić 11. stoljeća, a ni primarni ćirilometodski i povijesni izvori za najstarije, čirilometodsko razdoblje slavenske pismenosti ne govore o susretima Hrvata s ćirilometodskom moravskom misijom ili djelom."! Prve su vijesti o ćirilometodskoj baštini i slavenskom bogoslužju na našem području sadržane u dva pisma pape Ivana X. iz 925. godine. Jedno je upućeno splitskom nadbiskupu Ivanu i biskupima Dalmacije, a drugo hrvatskom kralju Tomislavu i humskom knezu Mihaelu, kao i istom nadbiskupu Ivanu i svim sufraganima, svim županima, svećenicima i svem puku u slavenskoj zemlji i dalmatinskim gradskim općinama.? Premda je tekstualna predaja tih pisama u nekim pojedinostima nepouzdana, Radoslav Katičić smatra da ne može biti sumnje o njihovoj autentičnosti. “Pisma se tako još jasnije pokazuju kao prvorazredan izvor, ne samo za početke hrvatskoga glagoljaštva nego i za svu kulturnu i književnu povijest ranoga hrvatskoga srednjovjekovlja."* Papa kori splitskoga nadbiskupa i ostale dalmatinske biskupe “. što se uz njihov nijemi pristanak [...] po njihovim biskupijama širi kriva Metodijeva nauka te ih opominje da se i po hrvatskoj zemlji ima služba božja održavati na latinskom, a ne na nekom drugom jeziku".* Zaključci Splitskoga sabora iz 925. i 928., u kojima se zabranjuje tzv. Metodijeva doktrina, odnose se i na tri južne biskupije — Stonsku, Dubrovačku i Kotorsku — iz čega se može zaključiti da se glagoljica ovdje širila i prije XII. stoljeća.“ Međutim, kako se u papinu upozorenju ne navodi o kojem se pismu radi, glagoljici ili ćirilici, ne možemo isključiti mogućnost da se to odnosilo i na ćirilicu, jer se ona u to vrijeme ovdje već mogla proširiti.* Humsko-dukljansko područje može se u razdoblju od IX. do XII. stoljeća izdvojiti kao zasebna kulturna cjelina čije se posebnosti ističu u umjetnosti, dok se kao središta Ivanka PETROVIĆ, “Prvi susreti Hrvata s ćirilometodskim izvorištem svoje sred- njovjekovne kulture", Slovo, br. 38, Zagreb 1988., 51. Radoslav KATIČIĆ, “Methodii doctrina“,, Slovo, br. 36, Zagreb 1986., 11.-44. Isto, 43. Benedikta ZELIĆ-BUĆAN, “Evanđelistar kneza Miroslava kao historijski izvor", Jezik i pismo Hrvata, Split 1997., 189. 'Neven BUDAK, “Prilog valorizaciji humsko-dukljanskog kulturnog područja u pr- vim fazama njegova razvitka (do 12. st.)", Starohrvatska prosvjeta, br. IlI, sv. 16., Split 1986., 126. * Mateo ŽAGAR, “Ćirilica u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi", Povijest hrvatsko- ga jezika, |. knjiga: srednji vijek, Zagreb 2009., 188., bilj. 64. 530