M. Šimić: Jezik creske Muke Franića Vodarića

Rukopis Franića Vodarića od velikog je značenja u starijoj
hrvatskoj književnosti i pasionskoj poeziji, naime to prikazanje do-
kazuje da su se religiozne predstave na hrvatskom jeziku održavale i
na otoku Cresu. Proučivši ovo prikazanje, možda ćemo moći preciz-
nije odgovoriti na pitanje o postanku prvotne kompilacije naših pri-
kazanja. Naime, znanstvenici su se sporili oko toga gdje je nastalo
prvo hrvatsko prikazanje. Tako su M. Valjavec, I. Milčetić i R. Stro-
hal početke hrvatskih prikazanja smještali na'Kvarnerske otoke, a F.
Fancev i M. Kombol u zadarski kraj odakle su presađena u Hrvatsko
primorje. “Kolijevka je hrvatske pobožne drame vjerojatno bio Za-
dar s okolinom, a odatle se ona raširila na sjever do Kvarnera i na jug
Preko Trogira, Splita, Brača i Hvara do Korčule, Dubrovnika, Koto-
ra i Budve,"!?

Cresko je prikazanje posebice zanimljivo po svojim je-
zičnim karakteristikama. Već na prvi pogled očito je da je ovdje pri-
sutan jedan dijalekatni mozaik, tj. mješavina hrvatskih dijalekata.
Podrobnija bi jezična istraživanja trebala ustanoviti u kojem je om-
jeru u ovom prikazanju prisutan kajkavski ili štokavski dijalekat u
čakavskoj osnovici. U ovom će radu biti riječi samo o nekim najza-
nimljivijim jezičnim osobitostima creske Muke. Na temelju jezične
analize pokušat ćemo odgovorit na pitanje o neposrednom pred-
lošku tog teksta, kao i o mogućoj pramatici.

VOKALIZAM

Refleks jata (£)

Sjeverozapadno se Kvarnersko otočje: Cres, Lošinj i
W2 njih s obzirom na refleks jata mogu podijeliti na dva područja:
— sjeverno ekavsko - otok Cres, a na Lošinju Sv. Jakov i Ne-
rezine;
= južno ekavsko- ikavsko - preostali dio Lošinja, Unije, Su-
sak i dalje na jug prema Iloviku, Silbi, Olibu i Premudi.''

   

Ovaj rukopis karakterizira kolebljivost oblika, što može
Potjecati od prepisivača, ali i od predložaka. Creska je Muka pisana
Čakavskim ikavsko-ekavskim jezikom, pri tome su ikavski refleksi u
Yećini: od ukupno 1304 leksema s jatom 1137 ima ikavski oblik, a
167 ekavski. Pri tome treba napomenuti da se neke riječi javljaju i u
ikavskom i u ekavskom obliku, npr.:

vemi (55), vera (1344, 1389), verovati (165, 4552), virovati
(47), virovaše (157), viru (190)'3;

199