M. Šimić: Jezik creske Muke Franića Vodarića Rukopis Franića Vodarića od velikog je značenja u starijoj hrvatskoj književnosti i pasionskoj poeziji, naime to prikazanje do- kazuje da su se religiozne predstave na hrvatskom jeziku održavale i na otoku Cresu. Proučivši ovo prikazanje, možda ćemo moći preciz- nije odgovoriti na pitanje o postanku prvotne kompilacije naših pri- kazanja. Naime, znanstvenici su se sporili oko toga gdje je nastalo prvo hrvatsko prikazanje. Tako su M. Valjavec, I. Milčetić i R. Stro- hal početke hrvatskih prikazanja smještali na'Kvarnerske otoke, a F. Fancev i M. Kombol u zadarski kraj odakle su presađena u Hrvatsko primorje. “Kolijevka je hrvatske pobožne drame vjerojatno bio Za- dar s okolinom, a odatle se ona raširila na sjever do Kvarnera i na jug Preko Trogira, Splita, Brača i Hvara do Korčule, Dubrovnika, Koto- ra i Budve,"!? Cresko je prikazanje posebice zanimljivo po svojim je- zičnim karakteristikama. Već na prvi pogled očito je da je ovdje pri- sutan jedan dijalekatni mozaik, tj. mješavina hrvatskih dijalekata. Podrobnija bi jezična istraživanja trebala ustanoviti u kojem je om- jeru u ovom prikazanju prisutan kajkavski ili štokavski dijalekat u čakavskoj osnovici. U ovom će radu biti riječi samo o nekim najza- nimljivijim jezičnim osobitostima creske Muke. Na temelju jezične analize pokušat ćemo odgovorit na pitanje o neposrednom pred- lošku tog teksta, kao i o mogućoj pramatici. VOKALIZAM Refleks jata (£) Sjeverozapadno se Kvarnersko otočje: Cres, Lošinj i W2 njih s obzirom na refleks jata mogu podijeliti na dva područja: — sjeverno ekavsko - otok Cres, a na Lošinju Sv. Jakov i Ne- rezine; = južno ekavsko- ikavsko - preostali dio Lošinja, Unije, Su- sak i dalje na jug prema Iloviku, Silbi, Olibu i Premudi.'' Ovaj rukopis karakterizira kolebljivost oblika, što može Potjecati od prepisivača, ali i od predložaka. Creska je Muka pisana Čakavskim ikavsko-ekavskim jezikom, pri tome su ikavski refleksi u Yećini: od ukupno 1304 leksema s jatom 1137 ima ikavski oblik, a 167 ekavski. Pri tome treba napomenuti da se neke riječi javljaju i u ikavskom i u ekavskom obliku, npr.: vemi (55), vera (1344, 1389), verovati (165, 4552), virovati (47), virovaše (157), viru (190)'3; 199