Marinka Šimić: Kajkavizmi u Tkonskom zborniku Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 343-370 Mateja među ljudožderima i Čtenie Agapita. Za Djela apostola Andrije i Mate- ja među ljudožderima Biserka Grabar ustanovila je da su prevedena s grčkog i da posebice u oblicima i leksiku čuvaju veliku starinu, dok su mlađe tendencije prisutne u fonologiji (Grabar 1967: 121). Dva prikazanja Muka Spasitelja naše- ga i Uskrsnuće Isukrstovo, prema F. Fancevu, spadaju među naša najstarija pri- kazanja: “Uostalom bio Tkonski zbornik, (...) pisan u kojem god od tri prva de- cenija 16. vijeka, njegova prikazanja idu svojim postankom još u XV vijek, jer u ovom rukopisu i ona su, kao i traktat o ispovijedi, samo prijepisi sa starijega predloška" (Fancev 1939: 243). Prema Vi. Štefaniću CTk je pisan na posjedima kneza Bernardina Frankopa- na koji su se protezali od Novog Vinodolskog do Ozlja. On se spominje u pje- smi Tri Marie hoćhu: obranenie našega g(ospo)d(i)na bud' kneza Bernardina. Modruški knez Bernardin Frankopan vladao je na posjedima svoga roda od 1481. do 1529., pa se u područnim crkvama gdje su vladali Frankopani samo u to doba mogla o Uskrsu pjevati pjesma 7ri Marije hoćhu. F. Fancev smatra da je mjesto nastanka CT najvjerojatnije Trsat, a Štefanić da je vjerojatnije Mo- druš gdje je Bernardin najviše stolovao. Eduard Hercigonja se slaže s Vi. Šte- fanićem: “U prilog takvu shvaćanju govori na izvjestan način i kajkavizam u čakavštini (+ cksl.) Tkonskog zbornika, manje izrazit i učestao nego u prethod- nim kodeksima (CPet, CKZ, CGrš, op. M. Š.), ograničen uglavnom na teksto- ve iz Cveta od kreposti i dramu o muci Kristovoj što upućuje na čakavsko po- dručje koje nije u neposrednom (ili bližem) dodiru s kajkavskim, ali mu kajkav- ina ipak nije daleka i tuda (što je bilo normalno za Modrušu kao najznačaj- niji frankapanski trgovački, tranzitni centar na liniji primorje-unutrašnjost Hr- vatske)" (Hercigonja 1983: 348). S. Sambunjak je na temelju činjenice da je lik Sv. Mihovila tematski vrhunac CTk iznio pretpostavku da je moguće mje- sto njegova nastanka svetište Sv. Mihovila ili Sv. Jurja negdje u Krbavi ili Lici (Sambunjak 2001: 38-39). TI. Kajkavizmi u hrvatskoglagoljskim tekstovima Kao što je poznato, najmanje stoljeće prije protestanata, a čak dva prije ozaljskog književnog kruga ulazi kajkavska sastavnica u književnost, tj. već početkom 15. stoljeća, i to u hrvatskoglagoljskim zbornicima, počevši od Vino- dolskog zbornika. Vatroslav Jagić je zamjetio kajkavizme u CPet, pa je na te- melju toga zaključio da je taj zbornik nastao na području gdje se dodirivalo ča- 345