Kristijan Kuhar - Trećoredska glagolitika glagoljaške baštine. Uz dobro poznavanje glagoljaštva, kao kulturne i duhovne cjeline, fratri su bili poznavatelji i latinske kulturne tradicije i jezika te talijan- skog jezika, s kojim su bili u neprestanom kontaktu. Pojedini se fratri spominju i kao pisari glagoljskih kodeksa. Među njima se ističe fra Šimun Klimantović, koji početkom 16. stoljeća priređuje tri kodeksa obrednog i duhovnog sadržaja. 'Uz fra Šimuna Klimantovića, slijede fra Šimun Glavić, fra Andrija Čučković te fra Petar Milutinić.“ U kasnijim se stoljećima kao pisci pojavljuju fra Ga- brijel Meštar Bolmarčić, fra Antun Depope i drugi. Za fra Mateja Mastilića Bošnjaka pretpostavlja se da je priredio jednu inkunabulu, a zasigurno je više fratara sudjelovalo u priređivanju glagoljskih misala i brevijara, što se posebno vidi po sanktoralu i kalendaru. Trećoredska glagoljska baština danas zaslužuje nova znanstvena istraživanja i osvjetljavanje sadržaja, datacija i komparativnog istraživanja — čime bi se pokazala i uključenost trećoredaca u europski duhovni i kulturni krug. Sadržaj trećoredske glagolitike Sadržaj trećoredske glagolitike nekoliko je puta popisan kroz povijest Provinci- je. Zbog raznih povijesnih okolnosti cjelokupan je sadržaj trećoredske glagolitike više puta dislociran radi očuvanja. Najstariji je popis načinio fra Karlo Radić 1765. Naslovljen je: ,Documenta ex archivio s. Pauli in scopulo, ubi reperiuntur antiqae memoriae civitatis Jadrae, et ex archivio s. Joannis Baptistae Jadrensis; scripturae huc apportatae ex aliis coenobiis Dalmatiae et Istriae, ut x anotatio- nibus et indice P. Caroli Radich Jadrensis“7 Sadržaj je toga arhivskog gradiva 1806. raspršen; dio je završio u Berčićevoj zbirci u Sankt Peterburgu, dio u raznim samostanima, a dio se raspršio po privatnim kućama, gdje su boravili fratri nakon ukinuća samostana sv. Ivana. Fra Nikola Milčetić u jednoj je bilježnici — koja se čuva u arhivu Provincije na Ksaveru — popisao sadržaj glagolitike glavotočkog samostana. Sredinom 20. stoljeća, kada je provincijski arhiv premješten u samo- stan sv. Franje Ksaverskog u Zagreb, zalaganjem fra Andelka Badurine većina je arhivskog gradiva restaurirana u Arhivu Hrvatske (sada Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) te je sve snimljeno na mikrofilmove, a načinjen je pregledan popis sadržaja trećoredske glagolitke. Na tome popisu, koji potkrepljuje naš uvid u provincijski arhiv, temelji se i ovaj rad.* * \ Trećoredske rukopisne obrednike navodi: MILČETIĆ 1955. Vidjeti također: IVANČIĆ 1910: 129. IVANČIĆ 1910: 126. * — Uređenjem samostanskog i provincijskog arhiva 2015. u samostanu sv. Franje Ksaverskog načinjen je novi neslužben popis gradiva. Popis je sastavio fra Joso Živković, TOR. 63