RADOVI - Zavod za hrvatsku povijest, vol. 47, 2015. str. 61-68 od svoga početka u 13. stoljeću te da je glagoljica bila znak prepoznatljivosti u 15. stoljeću kada je Provincija osnovana.? Ključan razlog mnogih naslova koji potvr- duju trećoredsko glagoljaštvo proizlazi prvenstveno iz uporabe staroslavenskog jezika u bogoslužju i uporabe glagoljskih bogoslužnih knjiga. Pravo i povlastica trećoredaca da slave bogoslužje na staroslavenskom, koja je, prema Ivančiću, bila ključna kroz čitavu povijest Provincije, više je puta bila ugrožavana. Konačnu potvrdu — u smislu službenog pisanog priznanja nemamo ili je izgubljena - ali postoji višestoljetna tradicija koja glagoljaštvo veže uz trećorece. Tradicija glagoljaštva na istočnoj obali Jadrana i franjevci trećoreci 'Na hrvatskom-dalmatinskom prostoru glagoljaštvo se od 10. stoljeća ustalilo kao dio slavenske, tj. hrvatske vlastitosti i identiteta. Odredbe crkvenih sabora u Splitu u 10. stoljeću spominju slavenski kler i slavensko bogoslužje te su veliko svjedočanstvo da se ćirilometodska tradicija nastavlja i na području koje je bilo izvan domene jurisdikcije panonsko-moravske metropolije i djelovanja svetog Metoda. Prvi nastavljači ćirilometodske renesanse bili su benediktinci glagoljaši, no nakon njihova odlaska sa scene povijesti pojavljuje se Treći samostanski red svetog Franje, red pokornika i franjevačkih ,,disidenata“, koji preuzimaju glago- ljaštvo kao dio svoga identiteta. Odustanovljenja Provincije 1473. godine započinje redovita uporaba glagoljice u redovitom redovničkom životu i administraciji. Već 1492. fra Šimun Kliman- tović u svome zborniku zapisuje prve hrvatske redovničke konstitucije“, dok se razni samostanski zapisi počinju voditi tijekom 17. stoljeća. Među franjevačkim zajednicama u Hrvatskoj trećoreci su jedini koji inventare samostana i popise ze- mljišta pišu kurzivnom glagoljicom i hrvatskim jezikom. Time glagoljaštvo izlazi iz sakralne sfere i postaje dio redovite redovničke administracije, kako lokalne, tako i službene provincijske. Akti provincijskih kapitula i kongregacija zapisuju se na glagoljici i hrvatskom jeziku, kao i pisma generalnog ministra i generalne kurije, koja su se prevodila na hrvatski i zapisivala glagoljicom. Opisujući povijest Provincije, fra Stjepan Ivančić naglašava da je glagolji zaslužna za opstanak i razvoj Provincije tijekom francuske vladavine u 19. stolje- ću.“ Trećoredska karizma jednostavnosti i bliskosti hrvatskom puku i u uvjetima protivnima hrvatskom narodu i opstanku redovništva dobiva znak kontinuiteta. 'Uz redovitu uporabu glagoljice i njegovanje te očuvanje crkvenoslavenskog jezika u bogoslužju, trećoreci postaju i učitelji glagoljaštva i prenosioci hrvatske Isto: 114. 4 Isto: 132 5 — Isto: 153-157. 62