114| Tabula

(15) med rukama i imčhu (RegBen 11a)

— dva istovrsna predmeta

 

(16) ise sto (l) meždi) gorama osčnačićima (8rVO 460d)

(17) i nego raz'pnut' mčdi dvčma razboinikoma (CPet 2160)

(18) položi & meć dve stene (CŽg 70v)

— dva različita predmeta (najbrojnija skupina primjera):

(19) eže est' mežda elimom' i meždii sinod (MVat. 69b) - meždi elimome i sin'no&

(MRoč 584).

(20) i ta prohoždaše mežda samaried i galilčed (MVat. 144c)

(21) drugi del“ ladi bude me& nebom' i zemlii na aeri (RegBen 661)

(22) položiši stčnu želčznu med tobod i med gradome (BrVO 435b).

U prva dva slučaja za oznaku lokalizatora obično se rabi dvojina,“ a u trećem se
gramatički broj svake od strana odabire prema broju jedinki koje je sačinjavaju.

Pragmati
različite kombinacije gramatičkih brojeva."

 

čki razlozi uvjetuju prevagu jednine, ali to može biti i množina i dvojina, kao i

 Obavijest o dvostrukom lokalizatoru osnažena je oblicima broja dva (17), (18) i
(fakultativnim) udvajanjem samoga prijedloga* (14), (19). Primjer (22) ocrtava dobro
znanu pojavu — instrumental uz glagole ,smještanja“ koji u hrvatskom crkvenoslaven-
skom mnogo češće nego u suvremenom hrvatskom jeziku stoji na mjestu mogućega
akuzativa (18).?

 

  

U inačicama istoga teksta možemo pratiti sintaktičke obrate koji ,konkuriraju“
prijedlogu meždu s instrumentalom. Među njima su ot + G i akuzativ izravnoga objekta:
(23) da budut' svetila na tvr'di prosvečati z(e)mla i razlučati meždo d('Inem' i

meždii nočiii ... razlučati svčt' ot tmi (BrVO 126d) - razlučadit' d(e)n' i noće ...
i razlučalit' sv(č)te ot tmi (BrVats 63cd).

 

Iztoga primjera razabire se značenje koje više nije puko postavljanje granice među
predmetima kao u (22), nego i razlučivanje, koje se dalje može razviti u odlučivanje, a
zatim i u živo prosuđivanje. O svemu tome svjedoče i glagoli razlučati, razlučiti, suditi:

“ Zamislvi su i slučajevi s jedninom, uz atribute koji razlkuju jedan lokalizator od drugoga (kao u
hrvatskom među lijevim i desnim dlanom, među gornju i donju plahtu i sl. Takvi primjeri,
izjednačeni s trećom inačicom, u promatranoj građi nisu pronađeni.

? Više jetakvih potvrda za lokalizatore koji suizgubili prostorno obilježje, pa se rabe uapstraktnijem
značenju odnosa (v.niže).

" Druga je ,strategija“ suvremenomu jeziku nepoznata

* To vrijedi i za ostale prijedloge s akuzativom i instrumentalom (Vince 2010: 806), kao i za one koji
se osim s akuzativom povezuju s lokativom (Vince 2010: 801)