Jasna Vince: ZAPAŽANJA O PRIJEDLOZIMA MEŽDU | IZMEŽDU | 115

(24) vraždu položi meždi tobod i ženod i mežda porodom' tvoim' i ženskim' (BrVO
1314)

(25) sudite me& mnod i vinogradom moime, (BrBar 80c)

(26) sudi mei manu i mea sini čllovčč)skimi (CAc 74r)

(27) da razlučite mežda mnod i tobod (BrVO 463c)

(28) budet' znamenie zavčta moego mežda mnod i mežda z(e)mled (BrvO 1383) *
 mejii (BrVats 67b) * međi (BrPm 67b)

(29) se est' znamenie zavčta iže aze polagal) meždli mnod i vami i mežal vsekod
dušedi živućeći (BrVO 176c)

(30) i postavld zavšt' moi s tobo& mežda mnod i tobod i meždi sčmenom' tvoim'
 po tebč (BrVO 142a).

Razdvajanje lokalizatora prerasta dakle u uspostavljanje odnosa među njima. lako

  

je suprotstavljanje po svojoj naravi prototipno negativno, ono može bitilišeno bilo kakve
emotivne obojenosti ili se čak premetnuti u svoju suprotnost i postati spojnicom među
,strankama“. Navedenim je primjerima stoga svojstven pretežan udio živih ,lokaliza-
tora“!", dok u onima iz (14) — (22) u ulozi lokalizatora pretežu imenice sa samoga dna
»lijestvice obosobljenosti“ — nazivi lokaliteta, zemljopisni pojmovi, i slično. Živa bića — ne
samo utopljena u mnoštvo, kao u (14) — nastupaju tamo kao pravi lokalizatori: razbojnik
(17), ti (22). Nasuprot tomu, tu i ne:

metaforički stoje za živo. Rjeđi su slučajevi s neživim objektima i lokalizatorima, kao u (23).

referenti: vinograd (25), zemla (28) i sl. često

 

Uzajamni odnos među dvjema osobama može se izreći pomoću prijedloga meždu
i instrumentala povratne zamjenice. Izraz meždu sobod najčešće se rabi distributivno:
(31) labite se meždi soboći (BrvO 286b)
(32) ib(ilsi besčauičema ima i steza&čema se ima meždi sobod (MVats 41d)

  

(33) i oće gov(oJrahu mej sobu (C8č 39v).
Osobe mogu biti pasivni sudionici događaja:
(34) razlučite e med soboli ... razlučet' zalie od srčdi pravdnih (RegBen 701|

Pogledajmo sada primjere (u konkretnom prostornom i prenesenom značenju) u
kojima se prijedlog meždu ne pojavljuje uz dvostruki lokalizator. Oni se ostvaruju u
nekoliko oblika. Prvi je oblik — predmet'* među više lokalizatora. | tu je akuzativ'? znatno
rjeđi od instrumentala. U primjeru (36) akuzativ i instrumental rabe se parelelno,
razlikujući dinamičku i statičku crtu značenja:

(35) mejii grobi muč(e)ničskimi dačše se (BrLab; 1574)

*4 zraz ,lokalizator“ u navodnicima je jertu zapravo više i nie riječ o smještaju, nego o odnosu.
** On ne mora nužno biti ediničan; usp. (36) i (42)
*? Vidi (1) ubil. 2