\van Botica - Glagoljaštvo prvih desetljeća 20. stoljeća u Nižićevim bilješkama prve polovine 20. stoljeća“, postaje važna crkvena i politička tema nakon što su katolici Barske nadbiskupije 1886./1887. blagoslovom crnogorskoga dvora stekli papinski privilegij o mogućnosti bogoslužja i na staroslavenskom jeziku.“ Naime, austrijske su vlasti u rimsko-slavenskom obredu otada počele gledati opasnost u međupovezivanju ne samo južnoslavenskih naroda, već i moguću vezu njegovih poklonika s Rusijom, koja je Austriji čak i na Jadranu bila geopolitički takmac. Vrhunac pritiska vlasti na mjesne biskupe, a time i na Svetu Stolicu dogodio se 5. kolovoza 1898., kada je blagoslovom bečke diplomacije iz Rima upućen dekret o upotrebi staroslavenskoga jezika nadbiskupima, biskupima i ordinarijatima Zadarske, Goričke i Zagrebačke nadbiskupije, kojim je zabranjeno mijenjati bo- goslužni jezik i naređeno utvrđivanje uporabne tradicije bogoslužnoga jezika u svakom pojedinačnom slučaju unazad 30 godina.' Mjesec je dana kasnije biskup Giovanni Battista Flapp (1882. — 1912.) na temelju toga dekreta svoju Porečku i Pulsku biskupiju proglasio dijecezom bez ijedne glagoljaške župe.* Na tom je tragu 7. ožujka 1899. i u Zadarskoj nadbiskupiji potpuno zabranio glagoljanje njezin nadbiskup Grgur Rajčević (1891. — 1898.), naloživši da se porkažu svećenici koji bi se o nj ogriješili.? 'Upravo je ta odluka, prema svjedočanstvu istaknutoga pravaškog političara i gorljivoga svećenika glagoljaša don Ive Prodana (1852. — 1933.), užegla vulkan izpod našega naroda i svećenstva da pod zakonitim protumjerama u cijeloj Kra- ljevini Dalmaciji razvije snažan pokret za očuvanje glagoljice i prava hrvatskoga naroda na njezinu neograničenu uporabu u bogoslužju.'* Budući da su južnodal- matinski biskupi, dubrovački Josip Marčelić (1894. — 1928.) i kotorski Frano Ucellini (1895. — 1937.), odlučno stali uz slobodnu uporabu glagoljice u Crkvi'', Sveta je Stolica, suočena s proturječnostima, u rujnu 1899. ovlastila vrhbosanskoga nadbiskupa Josipa Stadlera (1881. - 1918.), koji je na štrosmajerovskom tragu odnedavna zagovarao staroslavensko bogoslužje u Crkvi'?, da diskretno ispita pitanje glagoljaštva u Kraljevini Dalmaciji i Austrijskom primorju te da o tome podnese izvješće Svetoj Stolici.'' On je o tome odmah obavijestio dubrovačkoga biskupa Josipa Marčelića, splitskoga svećenika don Franu Bulića (1846. — 1934.) 3 — MATAUŠIĆ 2002:41. * — JAKULJ 2013: 245; VUKŠIĆ 2002: 95 ? ) JELIĆ 1906: br. 100, 86-87; DIKLIĆ 2002: 135; KOVAČIĆ 2004: 92; VELČIĆ 2015: 92. *_ ŠKUNCA 2014: 148. * ) DIKLIĆ 2002: 136-137. !_ dsto: 137. U_ lsto: 139. !? BULIĆ 1952: 40. * VELČIĆ 2012: 90. 257