M. Bogović, Crkva u Vinodolskom zakonu, str 63-78 67 Trogirski prijepis stavlja Vinodol u senjsku biskupiju, a splitski u novoosnovanu krbavsku.' Naknadni izvori ne potvrđuju ni jedno ni drugo sve do početka 15. stoljeća, kada je sasvim jasno da se Vinodol nalazi u krbavskoj biskupiji. Ostaje, međutim, nejasnoća da li je tako bilo sve od 1185. godine, ili su se nakon te godine zbile neke promjene u pogledu biskupijske pripadnosti Vinodola. Budući da je u međuvremenu donešen Vinodolski zakon, pitamo se da li nam on može riješiti tu dilemu? Vinodolski zakon spominje na više mjesta biskupa, ali nigdje ne kaže o kojem se biskupu radi. Tako već u čl. 1..govori se o tome što pripada biskupu prigodom posvete crkve. Kojem biskupu? Onome "v koi biskupii e crkav rečena". Tekst, dakle, pretpostavlja da je Vinodol podijeljen na više biskupija. Kako taj tekst treba shvatiti? Neki misle da je jedan dio pripadao senjskoj, a drugi krbavskoj biskupiji. Košćak se na to nadovezuje s podatkom iz Statuta grada Senja iz 1388. godine, prema kojem su Ledenice jedno vrijeme pripadale senjskoj općini. A kad je tako onda su mogle i pripadati senjskoj biskupiji, dok je ostali dio Vinodola bio u krbavskoj biskupiji.? To bi tumačenje moglo stajati kad bi bilo sumnjivo kamo su pripadale Ledenice u vrijeme Vinodolskog zakona. A tu je svaka sumnja suvišna, jer je jasno da su u Novi 1288. došli iz Ledenica predstavnici i općine i Crkve. Prema tome rečenica:" v koi biskupii e crkav rečena" ostaje i dalje nejasna. M. Barada, koji je inače svoje izdanje teksta Vinodolskog zakona popratio brojnim bilješkama i tumačenjima,* tu rečenicu ostavlja bez komentara. Polazeći od načela da napisano ima svoj smisao i razlog zašto je tako napisano, potrebno je i dalje tražiti smisao gornje rečenice i razloge zašto je ona našla svoje mjesto u Zakonu. Evo jedne mogućnosti. Budući da Krčki knezovi 1288. nisu gospodari samo Vinodola nego također Krka, Modruša i Senja, spomenuta rečenica bi zgodno pristajala uz taj okvir, jer se doista na tom području nalazi više biskupija (krčka, senjska, krbavska). Ako se pokazala potreba da se u , N. dj. str. 23-30 i M. Bogović, N. dj. 46-52. Smičiklas je (CD Il, 193) unio tu još veću ipravo se on najviše citira. 2 V. KOŠĆAK; Položaj Vinodola u hrvatskoj feudalnoj državi, Historijski zbornik XVI (Zagreb 1963), str. 141, bilj. 43. 3 Usp. M. BARADA, Hrvatski vlasteoski feudalizam, Zagreb 1952., str. 98.