Juraj Lokmer, Šimun Kožičić: bitan čimbenik hrvatskoga (riječkog) identiteta. FLUMINENSIA, god. 24 (2012) br. 1, str. 203-225 205 predstavljanja drugima, na tržištu, da bi potom ostvarili što bolje učinke, u ovome slučaju što bolje predstavljanje i privređivanje, razvoj grada i kvalitetu života njegovih građana. Ova dva pojma, identitet i brand su međusobno nedjeljivo povezana, jer svaki brand posreduje neki identitet, odnosno neku posebnost koja je kao takva razlikovna i drukčija i može biti prepoznata u komunikacijskome smislu, pa primatelja poruke navodi na neki zaključak ili djelovanje. Stoga se dade zaključiti da je brand identitetski sustav.“ Tu se može govoriti i o brand-identitetu grada“ i brand-image (imidžu) grada,' što su pojmovi koji nastaju u procesu postavljanja ciljeva i brandiranja (branding) grada.* Brandiranje gradova je drugim, literarnim jezikom govoreći, davanje duše gradu i njegovo oživljavanje u svijesti njegovih građana i posjetitelja. To je i stvaranje dodane vrijednosti putem razvijanja, stvaranja emocionalnih (nematerijalnih) i funkcionalnih (materijalnih) atributa samoga branda grada.? Skretanjem pozornosti na sebe i razlikovanje od drugih gradova u istoj regiji, državi grad dobiva izvjesnu konkurentnu prednost, a istovremeno se stvara emocio- nalno zajedništvo u svijesti građana - njegovih stanovnika, zadobiva se njihovo povjerenje, njihova motiviranost na zajedničko djelovanje i druge prednosti za sve koji u 'tom gradu žive, njime upravljaju i u taj grad dolaze. Brandiranje gradova, tj. stvaranje branda grada omogućava njegovo jedinstveno opisivanje, interpretaciju i povezivanje s određenim obilježjima, karakteristikama, vrijednostima i osjećajima. To je stvaranje jedinstvene slike o gradu koja će zaživjeti u svijesti ljudi,! posebno je to važno za ciljane grupe. Nužnost je to uvjetovana procesima tranzicije, u prvome redu ekonomije u lokalnim, europskim i svjetskim razmjerima. Rušenjem granica i povezivanjem svijeta u ,globalno selo" nameće se u procesu iznimno jake konkurencije među gradovima potreba isticanja posebnosti, prednosti kako bi ne samo građani tih gradova bili zadovoljniji, već da se ostvare mnoge povoljnosti i koristi: da se privuku posjetitelji, potencijalni investitori koji su sve zahtjevniji, informiraniji, sofisticiraniji u situaciji ograničenih investicija i sve kvalitetnije, raznovrsnije ponude globaliziranih turističkih tržišta. Ta potreba posebno je naglašena u procesima europske integracije, jer se na malom prostoru - tržištu, međusobno vrlo blizu sada pojavljuje mnogo sličnih ponuda gradova, što više proces brandiranja potiču upravo procesi europskih integracija i u funkciji je upravljanja gradom u ostvarenju cijele palete ciljeva. Tako brandiranjem grad prepoznaje samog sebe, određuje smjer svoga razvoja u budućnosti i predstavlja se drugima. Stoga u prvoj fazi toga postupka gradovi istražuju, analiziraju, preispituju 5 F, VUKIĆ, 2009, 279-282. * Brand-identitet je pojam kojim se označava željeni identitet u odnosu na postojeći identitet. (M. PALIAGA, 2010., 2) 7 Brand-image je pojam kojim se označava brand grada kako ga drugi vide u svojoj svijesti i sve ono što misle o tom brandu. (M. PALIAGA, 2010., 2) % Branding, tj. brandiranje je označavanje grada, jačanje njegove prepoznatljivosti, poboljšanje njegove trenutne slike i percepcije o gradu, ali i stvaranje, gradnju budućeg, željenog identiteta grada. (BRANDING) 9 \N. ZRILIĆ - L. STOILJKOVIĆ-MEDVED, 2007. 19 BRANDING.