JOSIP BRATULIĆ 387 je i njegova knjiga Pamdtky dfevniho pisemnictvi Jihoslovani* gdje su tiskana i Žitja Ćirila i Metoda. Kod nas, u Hrvatskoj, situacija je mnogo zamršenija. U Danici Horvatsko-Slavonsko-Dalmatinskoj 1835, odgovarajući Ignjatu Aloj- ziju Brliću koji je predlagao da Hrvati preuzmu ćirilicu umjesto tuđe latinice, Vjekoslav Babukić odgovara: »Od ćirilice različna su prestara horvatska slova glagoljice, od glasa glagolja nazvana. Slaveni u Hrvatskoj i Dalmaciji, svigdar gorući svojega materin- skoga jezika [...] dobiše včka trinaestoga [...] dopuštjenje slaven- skim jezikom mise služiti. Dalmatinci nisu još nikada dvoumili da je glagoljica od sv. Jerolima i tako mnogo starija od ćirilice«%. U Danici Ilirskoj 1838. Ljubomir Dolinjski, Ilir iz Koruške, a to je Urban Jarnik, piše o sv. Braći Ćirilu i Metodu (br. 22 i 23). U sedmom godištu Danice (1841) nepotpisani autor govori u tri na- stavka o književnosti u Dalmaciji. Sigurno je te tekstove poznavao i čitao Pavlinović, ali jedva da je moguće da bi ga to učinilo gla- goljašem. Kad je već bio na bogosloviji, sigurno je čitao Zagre- bački katolički list na čijim se stranicama mogao susresti s ras- pravama tada mladoga Franje Račkoga o sv. Braći i o slavenskom bogoslužju među Hrvatima. Ako je ta lektira i mogla utjecati na njega, sigurno ga nije mogla učiniti glagoljašem'. Nikša Stančić, koji je napisao odličnu monografiju o narodnom preporodu u Dalmaciji i o ulozi Mihovila Pavlinovića u njegovu prvom razdoblju, s pravom tvrdi da »Pavlinovića nije škola stvo- rila glagoljašem«. Ono što je u Zadru mogao naučiti o glagoljici od starog učitelja glagoljice Benedikta-Bene Mihaljevića jedva je spomena vrijedno. Iako hvaljen kao dobar čovjek, taj profesor nikoga od svojih učenika nije zagrijao za glagoljicu. Po njemu ni Pavlinović ne bi postao glagoljašem. U godinama svoga školo- vanja Pavlinović se sigurno družio s mladim profesorom Ivanom Berčićem, ali ni Berčić nije utjecao na njegovu odluku da od popa latinaša postane pop glagoljaš. Berčić će se tek u godinama kad Pavlinovića više ne bude u Zadru razviti u izvrsna poznavatelja staroslavenskog jezika i glagoljaško-biblijske književnosti. On će * Pojedina djela koja su mogla biti interesantna i proučavaocima gla- goljice i ćirilometodske znanosti, kao i svećenicima-glagoljašima, sa- brao je i u fragmentima objavio u zborniku svojih Uspomena Ivo Prodan u knjizi Borba za glagoljicu, I. dio — Povijest glagolice i nje izvori, Zadar 1900 (200 + prilozi od A do I, koji su posebno paginirani). * Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska I. 1835, br. 31. 7O Franji Račkom kao proučavatelju glagoljice i ćirilometodske pro- blematike vidi raspravu Ivanke Petrović: Franjo Rački — otac hrvat- ske Cwyrillo-Methodiane; Zbornik zavoda za povijesne znanosti IC JAZU, vol. 9; Zagreb 1979; str. 47—99.