Ivana Eterović: Sintaktičke funkcije participa u hrvatskim protestantskim Artikulima (1562.)
Rasprave 42/2 (2016.), . 379-407
riti sukobljene struje, reformatori branili svoju ideju o reformi Crkve. Nakon
katoličkoga odgovora Confutatio pontificata, Melanchthon je priredio obra-
nu Apologija Augsburške vjeroispovijesti (Apologia Confessionis Augustanae,
1530./1531.) i novo izdanje izvornika (Confessio variata, 1540.),' koji su među
temeljnim dokumentima većine današnjih protestantskih crkava.? Augsburška
vjeroispovijest objavljena je do 1561. godine u brojnim izdanjima, latinskim i
njemačkim (Rupel 1927: 101, 111), a 1562. doživjela je svoje prvo slovensko: i
hrvatsko (glagoljičko i ćiriličko) izdanje: Artikuli ili deli prave stare krstianske
vere, iz Svetoga pisma redom [u ćiriličkom izdanju redom', nap. a.] postavleni
a kratko razumno složeni i stumačeni [...). Sada v 'novć is'latinskoga, nemško-
ga i krainskoga jazika va hrvacki verno stlmačeni. Po Antonu Dalmatinu, i Sti-
panu Istrianu. [...] V Tubingi, 1562
2. Odnos hrvatskoga protestantskog izdanja Artikula prema
slovenskome predlošku
Slovenski filolog Mirko Rupel istražio je odnos glagoljičkog i ćiriličkog iz-
danja Artikula prema prijevodu Primoža Trubara i utvrdio da su Stipan Kon-
zul i Antun Dalmatin gotovo doslovno preveli slovensko izdanje, unatoč tomu
što su u jednome trenutku osudili Trubara zbog (ne)pravovjernosti njegove re-
dakcije (1929: 276, 278). Trubar je naime u svojem prijevodu združio u jednu
cjelinu augsburšku, virtemberšku i sasku redakciju te Apologiju, čime je želio
' Hrvatski prijevod tih dvaju djela objavljen je glagoljicom i latinicom 1564. godine: prije-
vod novoga izdanja Augsburške vjeroispovijesti iz 1540. pod naslovom Spovid i spoznanie
prave krstičnske vire [u latiničkome izdanju vere, nap. a.] [..]. Sada naiprvo iz latinskoga i nim-
škoga čzika va Iirvatski [u latiničkome izdanju hrvacki, nap. a.|; po Antonu Dalmatinu i Stipa-
smu Istričninu [u latiničkome izdanju /strianu, nap. a.] istlmačena; prijevod Apologije pod naslo-
>vom Bramba augustanske spovodi(). Apologia menovana. Verno tlmačena iz latinskoga čzika
va hrvatski, po Antonu Dalmatinu i Stipanu Istričninu. Latinički prijepis izrađen je prema načeli-
-ma dogovorenim i provedenim na projektu Jezik izdanja hrvatske protestantske tiskare u kontek«
stu književnojezičnih smjernica XVI. st. (Hrvatska zaklada za znanost, IP-2014-09-6415), u okvi-
1u kojega je i nastao ovaj rad, s tom iznimkom što je pisanje velikoga početnog slova u navo-
denju naslova usklađeno sa suvremenom hrvatskom pravopisnom normom. Drugdje u radu do-
sljedno slijedim dogovorena transliteracijska načela pri navođenju primjera. Preslik naslovnice
glagoljičkih izdanja objavljen je u Nazor 2008: 122-123, a naslovnice latiničkog izdanja Spove-
di u Jambrek 1999: 221
Detaljnije o Augsburškoj vjeroispovijesti, njezinu sastavu i hrvatskim protestantskim prije-
vodima njezinih izdanja v. u Bilokapić 1984: 21-22; Jambrek 1999: 215-222; ORL 2002: 65-66
> Rupel pretpostavlja da je Petar Pavao Vergerije ,naložio" Trubaru slovenski prijevod još
1555., koji je svjetlo dana ugledao između 11. travnja i 21. svibnja 1562. (Rupel 1927: 102-103).
Ujedno isključuje mogućnost da je neki prijevod postojao prije 1559., što znači da je riječ o pr-
vome slovenskom prijevodu spomenutoga djela, pri čijem se prijevodu Trubar nije mogao oslo-
niti ni na koji domaći predložak.
380