su njihova nova nalazišta. Jedan je — Misal iz 1402. — dospio, ne zna se kada ni kako, u Berlin (Statsbibliothek, sign. Ms. Ham. 444) i odatle mu ime Berlinski misal. Uoči odlaska ru- kopisa u Rim 1627. u nj je zapisao Luka Mikulić: »To pisa fra Luka Mikulić u Zadru pri svetomu I(vanu) miseca iuna na dni 3. 1627. tada se biaše voiska naša i turska i naši budi bla- goslovleni davahu nimi po tikvi kako prascem«. Berlinski mi- sal bio je u Rimu još u Karamanovo doba (1771), a poslije mu se zameo trag. Zna se da je 1808. bio u Londonu, jer je te godine orijentalist Caperan zabilježio na 1. stranici ruko- pisa (na francuskom) njegov kratak sadržaj. Otkriven je istom 1956. Temeljito ga je proučila dr M. Pantelić (1964) i pokazala da ga je pisao krasnopisac Bartol Krbavac, pisac i supisac još nekoliko lijepih glagoljskih kodeksa. Berlinski misal oso- bito je vrijedan po svojim opširnim obrednim tekstovima i votivnim misama?. Drugi glagoljski rukopis koji je otišao iz Rima jest Bre- vijar u dva dijela. Iz Vrbnika je poslan u Rim u Propagandu 1627, gdje je bio sve do konca 18. st., a 1864. dospio je u Moskvu. Istom 1960. utvrdio je prof. Štefanić da je Moskovski brevijar identičan s onim što je nekoć bio u Propagandinoj knjižnicit?, U Moskvi (u Državnom povijesnom muzeju, zbirka ruko- pisa A. S. Četrkova, br. 387) čuva se glagoljski fragment od 17 listova misalića iz 15. st., koji je u literaturi pogrešno regi- striran kao fragment rituala!!, Zna se da je prodajom ostavštine Ivana Berčića u Lenjin- grad (u Javnu biblioteku »Saltykov-Ščedrin«) dospjela bogata zbirka glagoljskih rukopisa (također i tiskanih glagoljskih knjiga). U njoj je pet kodeksa među kojima i dva Klimantovi- ćeva obrednika iz poč. 16. st. i dvjesta devedeset glagoljskih fragmenata. Zadranin I. Berčić skupljao je glagoljske spome- nike od 1848. do svoje smrti 1870. po Kvarnerskim otocima i po Dalmaciji (najviše je fragmenata sa zadarskih otoka). Posli- je Berčićeve smrti njegovi su baštinici 1872. zbirku ponudili Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu da je otkupi. Akademija se obratila Zemaljskoj vladi za sred- s7