stva, a vlada je odgovorila da za otkup nema novaca. Ruska vlada otkupila je Berčićevu zbirku za Javnu biblioteku u Pe- trogradu!*, U Austriji se čuva devetnaest glagoljskih rukopisa i gla- goljskih rukopisnih fragmenata, od kojih petnaest u Nacional- noj biblioteci u Beču (fragmenti se još čuvaju u Giissingu, Linzu, Trieru i Innsbrucku)'*. Glagoljski su rukopisi, kao i ćirilski, sistematski kupovani za Carsku dvorsku biblioteku (danas Nacionalna biblioteka) već negdje od 18. st. U bečkoj Nacionalnoj biblioteci čuvaju se glagoljski kodeksi koji za hrvatsku kulturnu prošlost imaju izuzetnu vrijednost i važ- nost. Svojim su pak postanjem ili boravkom najvećim dije- lom vezani upravo za Istru, ponajviše za Roč i njegovu oko- licu. Dovoljno je spomenuti Ročki misal koji je pisan oko 1421. za Roč (pisao ga je Bartol Krbavac)!** i Brevijar Vida Omišljanina što ga je 1396. počeo pisati Vid, pisac iz Omišlja, »vsaka kvaderna za pol marki i dvi soldi na moju hartu«, vjerojatno za crkvu sv. Bartolomeja u Roču. U bečkoj Nacio- nalnoj biblioteci je i Kvadriga Ročanina Šimuna Grebla koju »na let gospodnjih 1493. svršismo pisat«, nema sumnje »jed- noga od najboljih i najinteligentnijih glagoljskih pisara svoga vremena«. Šimuna Grebla spominju bilješke u još tri glagolj- ska kodeksa koji se čuvaju u Beču: u spomenutom Brevijaru Vida Omišljanina, Ročkom misalu i Novakovu misalu iz 1368. Novakov misal čuvan je po svojim inicijalima kojih ima preko 480 i 6 minijatura, i po tome što ga je pisao jedan hrvatski knez »sin kneza Petra, vitez silnoga i velikoga gospodina Loiša kralja ugrskoga, njega polače vitez, v to vrime budući knez na Ugrih šolgovski, a v Dalmaciji ninski...«. Kupnjom je Novakov misal 1405. dospio u Istru, upravo u Nuglu kod Roča, gdje je za nj plaćeno »40 zlatnih ino 5«. Taj je kodeks Istrani- ma poslužio kao predložak za tiskanje prvotiska Misala iz 1483, koji je prva tiskana knjiga na slavenskom jugu. U Istri, u Lindaru za plovana u Kubedu pisao je Petar »pridivkom Fraščić« psaltir 1463. Fraščićev psaltir jedini je sačuvani ko- mentirani hrvatskoglagoljski psaltir. Austrijska akademija iz- dala je kritičko izdanje psaltira 1967, koje je priredio prof. Josip Hamm!4, sa