arhiva u Vatikansku biblioteku u kojoj se čuva desetak glagolj- skih rukopisa?. Jedan se kodeks čuva u knjižnici Kaptola sv. Petra u Rimu, a jedan u privatnom vlasništvu*. »Malo ne sve hrvatske knjige u Rimskoj Propagandi jesu iz Krčkoga otoka simo prišle: iz mojega liepoga Dobrinja, iz Vrbnika, iz Omi- šlja. A kako to i kada? Pred tridesetak liet neki gospodin u Trstu pogibao je za papinom konsulijom, pak je sve mislio kako, po kom, i po čem bi ju dostignuo. I domisli se ter pojde na Krčko, pak liepo izmami veliko breme naših zlatnih knjig, za malo nekakova ruha onim crkvam. Pak je šegavac posla u Rim, preporučiv se za te silne svoje zasluge. I tako dostignu što je želio i još više. A taj gospodin je bio neki Brandis, ako ja dobro pametim, što sam čuo«, piše 1882. Ivan Črnčić+. O gospodinu (conte) Brandy iz Trsta piše i Josip Antun Petris u svojim »uspomenama starinskim« (pisane između 1853. i 1858) da mu je vrbnički plovan Mikula Pavan dao jed- nu knjigu koja je »pisana rukom glagoljičkimi slovi«. Prof. Štefanić postavlja pitanje: nije li to general Brandy, dalma- tinski namjesnik, koji je upravljao za prve austrijske uprave 1805—18067. I Možda je preko generala Brandy u privatnu knjižnicu Umberta Pezzolija u Rimu dospio i Mavrov brevijar iz 1460, koji je otkriven istom šezdesetih godina“. Među vatikanskim kodeksima svakako je najvredniji omi- šaljski Misal Vat Illir. 4, jer je to najstariji sačuvani glagolj- ski misal i ide u prvu četvrt 14. stoljeća?. Nalazio se u omišalj- skoj crkvi najmanje od 1387. do 1627. kada je poslan u Rim. U njemu je veoma dobro, gotovo idealno sačuvan općeslaven- ski književni jezik, razumije se, hrvatske redakcije. Mavrov brevijar pisao je žakan Blaž za vrbničkog popa Mavra. U žaknu Blažu identificirala je Marija Pantelić Vrbničanina Bla- ža Baromića, tj. onoga koji je u Veneciji 1493. tiskao glagoljski brevijar (Baromićev brevijar) u glasovitoj tiskari A. Torre- sanija, a potom u Senju 1494. Misal i 1496. Spovid općenu. Tis- kar Blaž Baromić bio je dakle i- darovit pisar*. Od glagoljskih rukopisnih kodeksa koji su najprije stigli u Rim dva odavno nisu tamo, a istom u naše doba otkrivena