A. ZARADIJA KIŠ, Beramska martinska tradicija: od predaje SSLOVO 70 (2020)
gotovo dva desetljeća moje istraživačko zanimanje usmjereno na toga sveca
i iznimno bogatu materijalnu i nematerijalnu baštinu njegova kulta utkanog
u kulturnu povijest cijele kršćanske Europe. O ključnim temama suvremene
politike, od tolerancije i uzajamnoga razumijevanja te odnosa prema drugima
do brige za sve ono što nas povezuje i bez čega ne možemo opstati (čista voda,
čist zrak, znanje, obrazovanje itd.), sv. Martin je već u 4. stoljeću progovarao
svojim djelima zaogrnutim kršćanskom duhovnošću koja su kao trajne vrijed-
nosti čovječanstva opstale te danas doživlja sansu kroz ideje i ostva-
renje kulturnoga itinerara Vijeća Europe Sveti Martin, Europljanin, simbol
dijeljenja, zajednička vrijednost.!
Martin svetost nije postigao mučeništvom, kao što je to slučaj s gotovo
svim ranokršćanskim svecima, već brigom za druge, ponajprije dijeljenjem
dobara. U tom je smislu cjelokupna europska martinska baština na koju se
ovdje usredotočujemo duboko relevantna za našu svakodnevicu, jer pronosi
ideju dijeljenja u zajedništvu, što se na različite načine pokazuje kao jedna od
temeljnih smjernica u pripremi novih naraštaja za budućnost. U tom kontekstu
svaki grad. svako mjesto, svako selo koje je uronjeno u martinsku tradiciju
aktivan je sudionik kulturološke izgradnje europskoga martinskoga itinerara,
koji je poput mozaika satkan od obilja različitosti objedinjenih jedinstvenim
martinskim dijeljenjem.
2. BERAM
Među tisućama martinskih lokaliteta izdvajamo Beram u središnjoj Istri
koji svoj život počinje u prapovijesti (REGAN; NADILO 2012: 971) i u
kontinuitetu ga razvija do danas. Kao što je cijela Istra tijekom povijesti bila
granično područje između moćnih sila Venecije i Austrije, tako je u sredi
štu Istre na granici tih svjetova bilo trgovište Beram. Zbog svoga strateški
važnoga položaja (budući da je preko Limske drage povezan s Limskim
zaljevom), Beram je bio svratište mnogim znanim? i neznanim putnicima,
a njegova su vrata kroz povijest bila širom otvorena prepletenim kulturnim
utjecajima.
1 Za više podataka o kulturnoj ruti Sveti Martin, Europljanin, simbol dijeljenja, zajednička
vrijednost pod pokroviteljstvom Vijeća Europe, v. SAINT MARTIN OF TOURS ROUTE.
Među znanim putnicima kroz Beram treba spomenuti Pavla Rittera Vitezovića koji je kao
iradnik kranjskoga plemića Janeza Vajkarda Valvasora radio na glasovitoj enciklopediji
Slava Vojvodine Kranjske (njem. Die Ehre des Hertzogihums Crain), koja je objavljena u
Niimbergu 1689. godine (MELEM HAJDAROVIĆ 2011: 149-176), a u kojoj Beram spomi-
nje riječju i slikom (BRATULIĆ 2003: 55).
218