SLOVO, sv: 70 (2020), 217-242, Zagreb 2020. Antonija ZARADIJA KIŠ UDK 272-282.7:003.349.1 Institut za etnologiju i folkloristiku 39:27-36Martinus, sanctus Zagreb Izvorni znanstveni članak zarađija Gief.hr Primljen: 20. 3. 2019. Prihvaćen: 9. 10. 2019. BERAMSKA MARTINSKA TRADICIJA: OD PREDAJE DO BERAMSKOGA GLAGOLJSKOGA BREVIJARA Štovanje sv. Martina biskupa na istarskom poluotoku predstavlja važan segment istraživanja ukupne europske tradicije kulta sv. Martina. Istarska je martinska tradicija posebno prisutna u glagoljaškom kulturnom specifikumu, a najsnažnija je u Bermu. Posebna se pozornost obraća na razlikovanje i preklapanje kulta sv. Martina biskupa i prastare predaje o kreposnom Martina što je korisno za razumijevanje martinskog kulta u tom središtu glagoljaške Istre. Ovaj je rad posebno usredotočen na sačuvanu pisanu beramsku glagoljašku martinsku ba- štinu koja se može naći u dvama beramskim brevijarima. Riječ je ponajprije o opširnom čitanju a svečev blagdan (11. studenoga) iz sanktorala Prvoga beramskoga brevijara (vjerojatno s kraja 14. stoljeća) te o jedinstvenom himnu u slavu sv. Martina biskupa iz istog brevijara. Literamim se potvrdama martinske duhovnosti pridružuje likovna beramska martinska baština sačuvana u župnoj crkvi sv. Martina i u crkvici sv. Marije na Škrilinah koja do danas živo svje- doči o beramskoj svetomartinskoj ira Radom se želi istaknuti važnost Berma kao najsnažnijega središta istarske martinske gla- goljaške tradicije koja, kao cjelina, zaslužuje ponovno vrednovanje i oživljenje, što je moguće učiniti u kontekstu europskoga kulturnoga itinerara Vijeća Europe Sveti Martin, Europljanin, simbol dijeljenja, zajednička vrijednost. Ključne riječi: Beram, sv. Mart , glagoljaštvo, književnost, tradicija 1. UVODNE NAPOMENE »Volim, zaista volim svetoga Martina kao da mi je osobni prijatelj i kao da je danas kraj mene živ. On mi je sigurno jedan od najsimpatičnijih svetac: Volim ga jer je svoju svetost iskazao dobrotom i smilovanjem prema bližnji- ma u muci i nevolji« (FUČIĆ 1997: 96, 99), pisao je u svojoj knjizi 7erra in- cognita Branko Fučić. Njegovim se zapisima s radošću pridružujem jer je već 217