Gregov pristupa proučavanju kalemdara kao liturgist, kojega zani- maju različni slojevi svetkovina, koji se u njem nalaze. Od 304 svetko- vine, koliko ih je on u kalendaru prvoga štampanog misala nabrojio, 238 po njegovu sudu pripada rimskom sloju, 60 različnim regionalnim sloje- vima, a za 6 ne zna, komu bi ih pribrojio (to su Polikarpo biskup 23. II, Ambrozije ispov. 11. IV, Prijenos tijela sv. Jeronima 9. V, Ozvalt ispov. 4, VIII, Ananija 1. X. i 50.074 mučenika, gdje je -I- (= 50) očito griješkom došlo mjesto -d- (= 5). Od regionalnih svetaca dalmatinskom sloju pri- pada njih 7, istarskom 5, panonsko-slavenskom 9, orijentalnom 6 i ne- određeno-orijentalnom 2. Kriterij je ne porijeklo svetaca, nego gdje su se oni štovali. Po tome su ti podaci — ako su točni — dragocjeni, premda se njima još ne određuje (ne lokalizira) ni misal kneza Novaka, ni misal iz god. 1483. Ogradio sam se (ako su točni), jer na to nuka sim autor, koji Polikarpa i Ananija meće u dvije različite kategorije, i na to nuka to, što je on ipak i u liturgijskoj obradbi teksta suviše površan. Za liturgista su naime u kalendaru uz imena važni i njihovi atributi, osobni i obredni, i za njih ne može biti svejedno, radi li se o djevici, o mučeniku ilio mučenici, o ispovjedniku ili biskupu, i je li svetkovina označena sa dupleksp, polp dupleks»b ili ni- kako, — a baš u tome Gregov u svojoj transkripciji najteže griješi. Ništa to, što je na pr. 7. III. zamijenio red svetaca (tako da je Tomu s posljed- njeg mjesta stavio na prvo), ili što je oduzeo mučeništvo Martini (1. D, sinovima Simprosinima (18. VII) ili Justini (26. IX, a dao ga Tekli, 23. IX), svetaštvo Tomi Akvinskomu (?. IID), dje- vičanstvo Petrunili (31. V) i Ursuli (21. X), ispovjedništvo Pa- vlu prvomu remeti(10.1), Leonu papi (28. VI), Severiju bi- skupu (20. VII) i Lodoviku kralju Francije (26. VII), ali za nj je (za destinaciju i lokalizaciju teksta) ipak moralo biti važno, da dani Gre- gora pape i ispovjednika (12. II), Augustina biskupa i ispovjed- nika (28. VIHI), Usječenja glave Ivana Krstitelja (29. VIHI) i apostola Andreja (30. XI) imaju oznaku dupleks, a Oktava Petra i Pavla (6. VI i dan Marije Magdalene (22. VII) oz- naku polp du(pleks), pa ipak ih je izostavio (a po verzalu se ne raz- likuje dupleks od poludupleksa). Jednako nije smio Silverija (Silve- strija) na svoju ruku sa 20. lipnja prenositi na 21. lipanj, a još je manje smio sasvim izostaviti Benedikta opata i ispovjednika (21. HI) i lvana pred laška (sc. vlaška) vrata (6. V), koji je k tomu ozna- čen sa du(pleks). Proučavanje svetkovina u glagoljskim kalendarima, iako predstavlja studij naoko lakši od onoga, što ga je bio započeo Vajs, dobro će doći za lokaliziranje rukopisnih tekstova u kojima se takvi kalendari nalaze, samo će prije toga trebati valjano proučiti i lokalizirati latinske kalendare, u koje su se mogli ugledati naši glagoljaši, — | trebat će to učiniti solidnije i bolje nego što je to učinio Gregov. , J. Hamm 58