Vesna Badurina-Stipčević HRVATSKOGLAGOLJSKA BIBLIJA UDK: 22.04=136.42 'Vesna Badurina-Stipčević 003.349.12:22.04 Staroslavenski institut Izvorni znanstveni rad Zagreb Srednjovjekovna hrvatskoglagoljska Biblija kao cjeloviti kodeks nije sačuvana. Na njezino postojanje upućuju arhivski podaci, a opsežna biblijska čitanja u glagoljskim brevijarima i misalima omogućuju rekonstrukciju prvobitnoga glagoljskog biblijskog teksta. Iako će se tek nakon obrade čitavoga kor- pusa dobiti cjelovita slika o glagoljskoj Bibliji, već se sada iz obavljenih istraživanja može zaključiti da hrvatskoglagoljski biblijski prijevod nije jedinstven, da potječe iz različitih vremenskih razdoblja i različitih tekstovnih izvora. Po tek- stološkim osobinama glagoljske biblijske lekcije dijelom se vežu uz ćirilometodski prijevod Biblije, a dijelom su to novi prijevodi sačinjeni prema mlađim latinskim liturgijskim obras- cima. Hrvatskoglagoljska biblijska građa vrlo je zanimljiva za istraživanje kontinuiteta parimejne tradicije, kao i za praćenje njezina razvoja na hrvatskoglagoljskome ilu. Osobito su knji- ževno i jezično zanimljivi biblijski tekstovi iznova prevedeni s latinskog jezika, koji svjedoče o visokoj jezičnoj i kulturnoj razini hrvatskih glagoljaša. U doba antike i srednjega vijeka mnogi su se narodi upravo preko biblijskih tekstova jezično uključili u široki prostor kršćanske kulture. To je prostor koji se Tasprostirao od Male Azije preko Sredozemlja sve do najudaljenijih obala sjevemne Europe.! Prijevodi temeljne knjige kršćanske civilizacije, Biblije, imaju zbog toga Yeliko književno i kulturno značenje, a proučavanje prvotnih biblijskih prijevoda Yeć vrlo dugo zauzima istaknuto mjesto u filološkim istraživanjima. Izvorno su starozavjetni i novozavjetni spisi tradirani na više jezika, na Semitskim jezicima, hebrejskom i aramejskom, kao i na nesemitskim, grčkom i latinskom. Te su pak matice služile kao predlošci prijevodima Biblije na orijentalne Jezike, sirijski, koptski, etiopski, armenski, arapski, kao i na gotski i staroslavenski jezik i kasnije na europske narodne jezike. Staroslavenski biblijski prijevod, koji u u 9. stoljeću za potrebe slavenske liturgije u Moravskoj sastavili solunska braća i ' Owen Chadwick, A History of Christianity, New York 1995. 383