Vesna Badurina-Stipčević

HRVATSKOGLAGOLJSKA BIBLIJA

UDK: 22.04=136.42 'Vesna Badurina-Stipčević
003.349.12:22.04 Staroslavenski institut
Izvorni znanstveni rad Zagreb

Srednjovjekovna hrvatskoglagoljska Biblija kao cjeloviti
kodeks nije sačuvana. Na njezino postojanje upućuju arhivski
podaci, a opsežna biblijska čitanja u glagoljskim brevijarima i
misalima omogućuju rekonstrukciju prvobitnoga glagoljskog
biblijskog teksta. Iako će se tek nakon obrade čitavoga kor-
pusa dobiti cjelovita slika o glagoljskoj Bibliji, već se sada iz
obavljenih istraživanja može zaključiti da hrvatskoglagoljski
biblijski prijevod nije jedinstven, da potječe iz različitih
vremenskih razdoblja i različitih tekstovnih izvora. Po tek-
stološkim osobinama glagoljske biblijske lekcije dijelom se
vežu uz ćirilometodski prijevod Biblije, a dijelom su to novi
prijevodi sačinjeni prema mlađim latinskim liturgijskim obras-
cima. Hrvatskoglagoljska biblijska građa vrlo je zanimljiva za
istraživanje kontinuiteta parimejne tradicije, kao i za praćenje
njezina razvoja na hrvatskoglagoljskome ilu. Osobito su knji-
ževno i jezično zanimljivi biblijski tekstovi iznova prevedeni
s latinskog jezika, koji svjedoče o visokoj jezičnoj i kulturnoj
razini hrvatskih glagoljaša.

   

U doba antike i srednjega vijeka mnogi su se narodi upravo preko biblijskih
tekstova jezično uključili u široki prostor kršćanske kulture. To je prostor koji se
Tasprostirao od Male Azije preko Sredozemlja sve do najudaljenijih obala sjevemne
Europe.! Prijevodi temeljne knjige kršćanske civilizacije, Biblije, imaju zbog toga
Yeliko književno i kulturno značenje, a proučavanje prvotnih biblijskih prijevoda
Yeć vrlo dugo zauzima istaknuto mjesto u filološkim istraživanjima.

Izvorno su starozavjetni i novozavjetni spisi tradirani na više jezika, na
Semitskim jezicima, hebrejskom i aramejskom, kao i na nesemitskim, grčkom i
latinskom. Te su pak matice služile kao predlošci prijevodima Biblije na orijentalne
Jezike, sirijski, koptski, etiopski, armenski, arapski, kao i na gotski i staroslavenski
jezik i kasnije na europske narodne jezike. Staroslavenski biblijski prijevod, koji
u u 9. stoljeću za potrebe slavenske liturgije u Moravskoj sastavili solunska braća

 

i

' Owen Chadwick, A History of Christianity, New York 1995.

383