52 | ZBORNIK: JOSIP HAMM 1 NJEGOVO DJELO sv. Mavra Porečkog,!* kao i apokrifna pasija apostola Ivana,!* patraška Legenda o sv. Antunu Opatu'“ i apokrifne lekcije o Marijinu rođenju.'? Koliko je J. Hamm ozbiljno shvaćao i organizirano pristupao izdavanju gla- goljskih biblijskih spomenika, pokazuju i opći principi u 11 točaka koje je dodao u studiju o Juditi. Predlaže da se najprije izda ono što n noni izdano, da se objave ili približno puni tekstovi, da se kao osnovni tekst izabere najbolji, a u ške ispod treba staviti errata samoga teksta i kritički aparat s varijantama iz drugih spomenika. Varijante bi se navodile kronološki i po filijacijskim gru- pama. Glagoljski tekst bio bi transliteriran u latinicu, s razriješenim kraticama i ligaturama. Po potrebi, predlagao je Hamm, može se paralelno objaviti i grčki, latinski ili suvremeni tekst. Studijom o Juditi Hamm je u prvi plan filološkoga proučavanja hrvatskogla- goljske Biblije postavio prijevode nastale prema latinskom predlošku. Opisujući Hammov kritički odnos prema tekstu i razlike Vajsova i Hammova pristupa izda- vanju glagoljskih tekstova, Josip Tandarić je slikovito primjetio: »Vajsa zanima korijen stabla (odnos prema grčkom izvorniku i srodnim ćirilskim tekstovima), Hamma zanima krošnja i grananje stabla: premda ne zanemaruje podrijetlo tek- sta, daleko ga više zanimaju međusobni odnosi glagoljsk\h tekstova i literame vrijednosti pojedinih prijepisa. Dok su Vajsa zanimali stari, prvotni pn_]evodl R grčkoga, Hamm se zalagao za proučavanje kasi prijevoda s latinskoga.«!* Josipa Hamma privukli su prijevodi nastali na hrvatskoglagoljskom tlu, a to su bile deuterokanonske knjige, Knjige o Makabejcima, Estera, Tobija, Judita, Knjiga Mudrosti i Propovjednik nastale tijekom srednjega vijeka po uzoru na la- isku Bibliju, Vetus Latina i Jeronimovu Vulgatu. Smatrao je da bi cijeli korpus ijskih verzija trebalo detaljno proučiti i obuhvatiti jezičnim, tekstološkim i stilističkim istraživanjima.'? U glagoljskoj Pjesmi nad pjesmama i glagoljskoj Juditi Hamm je vidio moguće tekstovne i inspirativne uzore hrvat- skih renesansnih pjesnika, pa i samoga Marulić: J. Hamm osobito se zanimao i za Makabejske knjige. Na »III. Međunarod- nom kongresu slavenske historije i filologije« održanom u Salzburgu i Regens- burgu 1970. g. održao je referat pod naslovom »Biicher der Makkabšer« u kojem )* [vanka Petrović, Sv. Mavro Porečki u latinskoj i hrvatskoglagoljskoj hagiografskoj tradi- ciji, Croatica 42-44, Zagreb, 1996, 347-374. 15 fsta, Djela apostola Ivana (Acta lohannis) u hrvatskoj glagoljskoj književnosti srednjega vijeka. u: Glagoljica i hrvatski glagolizam: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa povodom 100. obljetnice Staroslavenske akademije i 50. obljetnice Staroslavenskog instituta, (ur. M--A. Diirrigl, M. Mihaljević, F. Velčić), Zagreb — Krk, Staroslavenski institut — Krčka biskupija, 2004, 199-227. 15 Vesna Badurina-Stipčević, Legenda de Patras (Legenda o sv. Antunu Opatu) u hrvatskogla- goljskim brevijarima, Ricerche slavistiche 2 (XLVIHl), Roma, 2004, 5-28. 17 fsta, Još jedna glagoljska verzija Protoevandelja Jakovljeva, Slovo (u tisku). 18 Josip Tandarić, Tekstološka istraživanja hrvatskoglagoljskih liturgijskih spomenika (Povi- jesni pregled), u: Međunarodni naučni skup: Tekstologija srednjovekovnih južnoslovenskih knji- ževnosti, 14-16. XII 1977, Beograd, 1981, 129-135. 19 Josip Hamm, Judita ... nav dj., 125.