Vesna Badurina-Stipčević Staroslavenski institut, Zagreb HAMMOVO ISTRAŽIVANJE I IZDAVANJE HRVATSKOGLAGOLJSKIH BIBLIJSKIH KNJIGA Izvorni znanstveni rad 'UDK 003.349.1 821.163.42 (091) U širokom rasponu znanstvenoga djelovanja Josipa Hamma posebno mjesto zauzima istraživanje hrvatskoglagoljske i staroslavenske Biblije.! Hammovi tek- stološki radovi upravo su nezaobilazni za proučavanje hrvatskoglagoljskih sta- rozavjetnih prijevoda. Dok su stariji paleoslavisti u prvom redu proučavali udio hrvatskoglagoljskih prijevoda u slavenskim biblijskim arhetipovima, prvi je J. Hamm obratio pažnju mlađim glagoljskim biblijskim tekstovima prevedenima prema Vulgati i naglasio njihove književne i jezične osobine. Vratimo li se u povijest proučavanja glagoljskih spomenika, možemo se pri- sjetiti da je već polovicom 19. stoljeća zadarski svećenik Ivan Berčić započeo sakupljati hrvatskoglagoljske biblijske tekstove i izdao svetopisamske odlomke iz dvadesetak izvora, ali nije ulazio detaljno u tekstološka pitanja.? Kasnije su se P. J. Šafačik i V. Jagić bavili ćirilometodskim prijevodom Biblije i objavili ulomke iz hrvatskih glagoljskih crkvenih tekstova, a Jagić i nekoliko izdanja hrvatskoglagoljskih spomenika.? No, sustavno je tekstološki proučavao i izda- vao biblijske perikope češki paleoslavist i dobar poznavatelj hrvatskoglagoljske građe Josip Vajs. Prema njegovim istraživanjima i danas citiramo da je u hr- vatskoglagoljskim brevijarima i misalima moguće identificirati oko 600 glava biblijskoga teksta, što zapravo čini polovicu originalne Biblije.* Od toga broja, 380 glava oslanja se na grčki prijevod Biblije (Septuagintu), dok ostale peri- ' Usp. Eduard Hercigonja, »Josip Hamm - paleoslavist, istraživač glagolizma, tekstolog i arheograf«, Spomenica preminulim akademicima HAZU, ur. Milan Moguš, Zagreb, 1990, 31-40; Isti, »losip Hamm«, Hrvatski biografški leksikon 5, Zagreb, 2002, 414-416. * Ivan Berčić, Ulomci svetoga Pisma obojega uvjeta staroslavenskim jezikom, I-V, Prag, 1864-1871. ? Pavel J. Šafačik, Pamdtky hlaholskćho pismenictvi, Praha 1853; Vatroslav Jagić, Građa za glagolsku paleografiju. Mihanovićev odlomak apostola, Rad JAZU 2, Zagreb, 1868, 1-35; Isti, Grškovićev odlomak glagolskog apostola, Starine JAZU 26, Zagreb, 1893, 33—161; Isti, Glagoli- tica. Wilrdigung der neuentdeckten Fragmente, Denkschriften der kaiserl. Akademie der Wissen- schaften. Philosophisch-historische Klasse 38, Abhandlung 2, Beč, 1890, 1-60. * Josef Vajs, Nejstarši brevid# chrvatsko-hlaholski (Prvj brevid# Vrbnickj), Prag, 1919, CVII-CVIII.