V. Badurina Stipčević: Tekstološke odrednice_Muke Kristove viti prihvaćanje vrhunske Božje vlasti te služenje Bogu u ljubavi«.' I evanđelist Luka na osoban način tumači građu, ističe »Duha Sveto- ga« kao pokretača, a cijelo je evandelje prožeo ozračjem priznavanja Božjih dobročinstava i duhovne radosti. Za svetoga Ivana otajstvo utjelovljenja je Isus, Riječ tijelom postala koja je ljudima dala život. Tekst Muke Kristove iz sva četiri evandelja nalazi se u mno- gim liturgijskim i neliturgijskim hrvatskoglagoljskim kodeksima. U prvom redu, kao lekcije unutar uskrsnoga ciklusa čitaju se tekstovi Muke iz četiriju evanđelja u hrvatskoglagoljskim misalima. Misali su liturgijske knjige koje sadrže misna čitanja i molitvene obrasce za služenje mise, a naši su misali nastali po uzoru na reformirane latin- ske misale 13. stoljeća, tzv. Missale plenum. U hrvatskoglagoljskim misalima, kao i u brevijarima, u liturgijskim knjigama namijenje- nim za duhovničko čitanje u samostanskom krugu, pohranjeni su biblijski tekstovi prema kojima možemo rekonstruirati nekadašnju cjelovitu hrvatskoglagoljsku Bibliju. Ti liturgijski tekstovi, naši naj- stariji tekstovi biblijske literature, pisani hrvatskocrkvenoslaven- skim jezikom, različite su provenijencije i vremena nastanka.* Neki su od njih stariji, tradirani staroslavenski prijevodi nastali prema gr- čkome, Septuagintinome prijevodu, dok su drugi mladi odlomci prevedeni s latinskoga, a postoje i starije biblijske lekcije s no prijevodnim preinakama. Starozavjetna su čitanja u misalima raz- mjerno kraća i rjeđe zastupljena, nego u brevijarima u kojima čak či- tamo i cjelovite starozavjetne biblijske knjige. Novozavjetni tekstovi, evandeoski i epistolarni, čine u misalima glavni tekstualni dio. U devetnaest hrvatskoglagoljskih misala iz razdoblja od po- četka 14. do polovice 16. stoljeća čitamo lekcije Mučenia gospoda naše- go Isusa Hrwsta i to u rukopisnim, Misalu Vatikanskom četvrtom, Nova- kovu, Kopenbhagenskome, Berlinskom, Hrvojevu, Ljubljanskom prvom i drugom, Ročkom, Vatikanskom osmom, Newyorškom, Oksfordskom prvom i drugom, Novljanskom, Vrbničkom prvom i drugom, kao i u tiskanima: Prvotisku misala, Senjskom, Misalu Pavla Modrušanina i Kožičićevu.! Način pjevanja Muke Kristove u Velikome tjednu u glagoljskim mi- salima slijedi tradiciju latinskih lekcionara i obiluje ritmičkim i me- lodijskim znakovima. Muka po Mateju čita se, odnosno pjeva na Cvjetnicu, Muka po Marku na Veliki utorak, Muka po Luki na Veliku srijedu, a Muka po Ivanu na Veliki petak."' Prema Josipu Tandariću, autoru mnogih vrijednih teksto- loških studija o glagoljskim liturgijskim tekstovima, osnovne zna- čajke hrvatskoglagoljskoga prijevoda evandelja su slaganje s najstari- jim sačuvanim staroslavenskim tekstovima (npr. Asemanijevim evandelistarom), zatim ovisnost o latinskom prijevodu Biblije, o Vul- 4