Vesna BADURINA STIPČEVIĆ TEKSTOLOŠKE ODREDNICE HRVATSKOGLAGOLJSKE MUKE KRISTOVE Prema tekstološkim biblijskim istraživanjima najvjerojatnije je da- našnjim kanonskim evandeljima prethodila usmena predaja prve Crkve. U prvim kršćanskim zajednicama nastajala je evandeoska predaja za liturgijske, katehetičke ili pak misionarske potrebe.' Male književne cjeline, koje su prethodile kanonskim evandeljima, obli- kovale su se oko nekih Isusovih govora, izreka ili zgoda. Usmena evandeoska predaja, kojoj su temelje položili apostoli, nastala je na aramejskom, ali je gotovo sigurno da je istovremeno postojala i na grčkom, tako da su i prvi zapisi evandelja nastali na aramejskom i gr- čkom. Tradicija je nastanak izgubljenoga evandelja na aramejskom pripisala sv. Mateju, a to su evandelje u grčkim prijevodima kao te- melj upotrebljavala sva tri sinoptika. Sinoptičkim evandeljima smat- ramo Matejevo, Markovo i Lukino evandelje koji su usko povezani, imaju mnogo zajedničke grade, koja se lako može usporediti, dok se Ivanovo evanđelje, iako ima dodirnih crta s prva tri, ipak po svojim obilježjima jasno razlikuje. Sinoptičko je pitanje odnosa triju evan- delja vrlo komplicirano i u njemu nema ni gotovih ni jednostavnih rješenja.? Od sačuvanih kanonskih evandelja najstarije je Markovo, upravo stoga što se Marko, koji nije bio apostol, pažljivo držao gr- čkoga prijevoda izgubljenoga aramejskog teksta, pa stoji najbliže iz- voru. Za crkvu apostolskoga vremena najznačajniji događaji iz Isusova života bili su njegova muka, smrt i uskrsnuće. Oko toga sre- dišnjega dijela odabirali su se i grupirali drugi da bi prikazali put od početka Isusova djelovanja do Kalvarije i polaganja u grob. Tako je zapis o Kristovoj Muci, koja se zbila posljednja, nastao najprije i u njezinu se prikazu tekstološki dobro slažu sva četiri evanđelja. Nakon prikaza Muke u evandelja su dodavani drugi događaji iz Isu- sova života i mnoge njegove izreke. S pravom su, stoga, neki znan-