1Mak 4, 19: i ošće gl(agoljjuću ljud€ e adhuc loquente Juda; 2Mak I, 7: c(6sa)rstvujuću Dmitriju regnante Demetrio; 2Mak , 23: Onatu začenjuću lonatha inchoante. Češće je, međutim, ablativ apsolutni preveden instrumentalom apsloutnim: 2Mak 1, 23: proćimi. otvećajućim» ceteris autem respondentibus; 2Mak 3, 14: Postavlenim že d(b)nemi. Constituta autem die; 2Mak 4, 39: Mnozi že s(v&)totad'bami v crkvi ot L&zimaka stvorenimi. Menelaovimh svtomb i prostrtimt, glasom» Multis autem sacrilegiis in templo a Lysimacho commissis Menelai consilio, et divulgata fama; 2Mak 4, 40: Narodom že stav'šimi. Turbis autem insurgentibus; 2Mak 5, 5: kolesnicami k miri sletajućimi curribus ad murum convolantibus. Konstrukcija instrumentala apsolutnoga koja prevodi latinski ablativ apsolutni potvr- đena je i u nekim drugim hrvatskoglagoljskim tekstovima prevedenima s latinskoga, ka npr. u ritualu i homilijama u /, Vrbničkom brevijaru, a nalazimo ju i u češkocrkvenosla- venskome prijevodu s latinskoga Besjeda Grgura Velikoga. Opisujući normu hrvat- skocrkvenoslavenskoga jezika, J. Tandarić je napomenuo da ne možemo sa sigurnošću reći kolika je proširenost konstrukcije instrumentala apsolutnoga u hrvatskoglagoljski tekstovima, ali da je ipak tolika da i nju moramo uzeti u obzir kao jednu od osobina hrvat- ske redakcije crkvenoslavenskoga jezika (Tandarić 1993: 103-104). Da je prevoditelj Makabejskih knjiga bio dobar poznavatelj latinskoga jezika. potvrđuje i prevođenje latinske perifrastične konjugacije pasivne. Ovaj se oblik sastoji od gerundiva i glagola esse, a u suvremeni se hrvatski jezik prevodi glagolom zreba, val- a, mora i infinitivom glagola koji je u gerundivu. U našem je tekstu ova konstrukcija prevedena tako da je gerundiv, glagolski pridjev pasivnoga značenja, preveden pa! pom prezenta pasivnoga, a oblik glagola esse analognim oblikom glagola biri, Identičat način prevođenja opisne konstrukcije pasivne evidentiran je i u hrvatskocrkvenoslaven: skome prijevodu s latinskoga Homilija Grgura Velikoga u Il. Novljanskome brevijaru+ Navedimo naše primjere: 2Mak 2, 29: arhikrovcu od vsego zdanić pečalimo estk, architecto de universa struć" tura curandum e: 2Mak 2, 29: &že prikladna sutb ka urešeniju iziskaema sutb quae apta sunt ad ornatum exquirenda sunt; 2Mak 2, 29: tako mnimo est» i v nast. ita aestimandum est in nobis; 2Mak 2,31: kratećumu podaemo e brevitati concedendum est; 2Mak 3, 13: si€... ta biti o<t>nosima quae ... deferenda. Gerund, latinska glagolska imenica aktivnoga značenja, u hrvatskoglagoljskim je tek- stovima na više mjesta prevedena infinitivom. Tako infinitiv prevodi gerund u akuzativu s prijedlogom koji označava glagolsku imenicu trajnoga značenja u sljedećim primjeri- ma: 2Mak 4, 45 obeća Ptolomčju mnogie pćnezi dati poustiti c(6sa)ru promisit Ptolome? multas pecunias ad suadendum regi i 1Mak 3, 10: sbra ... silu mnogu i veliku brati se ad bellandum. U primjerima pak 2Mak |, 20 posla iskati ogna misit ad requirendum ignem ! 1Mak 3, 35: strkti i istrgnuti silu Iz(drai)(e)vu ... i otčti pameti, ad conterendam et exti" * Usp. Fetkov 1997-99. 182