knjige o Makabejcima, i to ovim kronološkim redom: /. vrbnički (sadrži lekcije iz samo Prve knjige), II. vrbnički (sadrži pak lekcije iz samo Druge knjige). Oksfordski, Pašsmanski, Vatikanski peti, Vatikanski deseti, Padovanski, Brevijar Vida Omišljanina, Dragućki, Brevijar MR 161, Moskovski, Mavrov brevijar, . ljubljanski, I. i II. novljanski, Brevijar D215, Bribirski, Vatikanski devetna- esti, Dabarski, Prvotisak brevijara, Baromićev i Brozićev brevijar." Makabejske knjige čitaju se u našim brevijarima, kao i u latinskim brevijarima »secundum consuetudinem Romanae Curiae« u mjesecu listopadu, 1 Mak prva dva tjedna, 4 2 Mak posljednja dva tjedna.' Pojedini se brevijari međusobno razlikuju u dužini biblijskih perikopa, a obje hrvatskoglagoljske Knjige ne prate u cijelosti latinski biblijski tekst. Najduže su lekcije 1 Mak, pet od ukupno šesnaest glava izvornoga teksta potvrđene u /l. vrbničkom brevijaru, Vatikanskom petom, Brevijaru Vida Omišljanina, Moskov- skom i II. novljanskom brevijaru. U uvodnom dijelu ukratko je opisana seleukid- ska vladavina i pljačka Jeruzalema, zatim progon Židova, oskvrnjenje Hrama po- dizanjem kipa Zeusu Olimpijskom, te naposljetku prodor helenizma u Izrael- Slijedi opis ustanka protiv vojske Antioha IV. Epifana, pobune koju je pokrenuo svećenik Matatija sa svojih pet sinova. Najveći dio hrvatskoglagoljskoga teksta opisuje Judu Makabejca. On je naslijedio oca, svećenika Matatiju, i postao ži- dovski poglavar. Vodio je ustanike u bitkama kod Emausa i Betsure i uspješno j€ vodio rat sve do ponovnoga posvećenja jeruzalemskoga hrama. Obranio je Izra- elce koji su živjeli među neprijateljski raspoloženim susjednim narodima. U vrijeme dok je Azijom vladao Demetrije I., Juda Makabejac je uspio sklopiti sa- vez s vojno moćnijim Rimljanima. Opisom tih zbivanja završava hrvatskogla- goljski prijevod. Druga knjiga pripovijeda iste povijesne događaje kao i Prva, ali na ponešto drukčiji način. U istim brevijarima (osim //. vrbničkoga) čitaju se i lekcije iz 2 Mak. Ostali brevijari sadrže znatno manje dijelove prijevoda i filija- cijski se vežu uz plenamne brevijare. Uspoređivanjem svih brevijarskih tekstova Makabejskih knjiga i traženjem njihovih filijacijskih veza i odnosa, moguće je razaznati dvije veće matice prije- voda. Razlikovanje među maticama ponajviše se zasniva na leksičkim varijant: ma, različitim dodacima i ispuštanjima ili u primjerima pogrešnoga čitanja prevođenja. Prvoj matici pripadali bi tekstovi u starijoj, sjevernoj, krčko-istar- 12 Sve hrvatskoglagoljske, brevijarske i misalske tekstove, tekstološki i kritički sam obradila u diserta- ciji: Knjige o Makabejcima u hrvatskoglagoljskoj književnosti, Filozofski fakuliet Sveučilišta u Za- grebu, Zagreb, 1999. Usp. i V. BADURINA-STIPČEVIĆ, »Knjige o Makabejcima u Brevijaru Vida Omišljanina«, Nova /stra 2, Pula, 1997., 38-43. 13 U dekretu pape GelazijaI. (5. st.) propisuje se poredak biblijskih čitanja kroz crkvenu godinu. O čita- nju iz Makabejskih knjiga piše: »In dom. prima mensis Octobris ponunt librum (sic!) Machabacorum usque in calendas Novembris.« Cit. prema J. VAJS, Nejstarši brevidr chrvatsko-hlaholskj (Prvj bre- vidr Vrbnicky), Prag, 1910., 36. 392