a y
Zi pasescuzanh oo mansam
irGamsinih.iDeznizai
: 1brhonss Či eman puzave
X ponaa olheo
Dni zvornih Š
DO aS MiDić GD
Gobtnismuztosnsi z
rivcnpramt siičenamčcmaa
PernnodetiSte a
xe3,
ao vić ak | a aureoontić
o
šitmano
iaioSIJABTA Pora .
slošica:gšto
wv_nm_gnán:p&um
somiizve Mliirziabm
a; wunhošlieo OA Č
iovgteme
impđbanat serhiičioom
1i pNSVOINOI ŠE
zazamitčio diskešjucoiesm
PEIMJA
I pih
Ei puehanđiora airora
£ sey msrŽOSIU
IEi
s
_o Aquihs|anhow esavjanez
nmimoiinae DiSlot noni
e Ss
aaj
oniharat santomranoaihja ai iienona
RID ii Finngff mienurim
B, pmnaničarie ee
im: Šei m
a nsiha, zutoaoiooitivori 1izan
riia: dđi , rihironnslsnas+i unešan zeesooh \
| ona tauko [Oaovć, žmišćooma
zn
oairinai s
ooi ani Mačiaca
-M»:ánn
hibih SaroraMm : ehiđho r3
B dlattnitneo/ouzarit:
uot: žandi eanličbnar
- > ijeamimando bo C3 srmrie
— ašetemanm« s i e
. enmi ižr. ADSi šžali SIMOA
oet M činiya! \ rhiine amsE ussozi IE
poijenmm zmeđisudiea ezsIm pmosoroa zetnsjuđivdeniio
a NEE
Drugaknjiguo Makabejcima u Baromićevubrevijaru iz 1493 godine
započeo sakupljanje i izdavanje glagoljskih biblijskih tek-
stova. Medutim, sustavno i temeljito izdavanje biblijskih
spisa koncipirao je već spominjani Josip Vajs. U ediciji
Analecta Sacrae Scripturae ex antiquioribus codicibus
glagoliticisStaroslavenske akademije u Krku, Vajsjeizdao
devet svezaka starozavjetnih glagoljskih knjiga: Joba, Rutu,
Propovjednika,tzv. manje proroke i potpuni tekst psatira.
U svojim je proučavanjima naglasio iznimnu vrijednost
hrvatskoglagoljskih knjiga za tekstološko proučavanje
staroslavenske Biblije i istaknuo da hrvatskoglagoljski bi-
blijski odlomci koji put čuvaju upravo najstariju redakciju
slavenskoga prijevoda.
Nakon . svjetskograta filolog Josip Hamm, jedan od osni-
vača Staroslavenskoga instituta u Zagrebu kao prirodnoga
nasljednika krčke Staroslavenske akademije, ponovno je
potaknuo izdavanje glagoljskih biblijskih čitanja. Osobito
se zalagao za istraživanje biblijskih prijevoda nastalih na
hrvatskoglagoljskom tlu po uzoru na latinsku Bibliju,at0
su mahom bili prijevodi deuterokanonskih knjiga. Filološ-
ko-kritičkijeobradio Pjesmu nad pjesmama i upozorio na
stilskevrijednosti glagoljskoga teksta.No, Hammjenajbolje
pokazao kako bi trebalo izdavati glagoljske biblijske tek-
stove u temeljitoj studiji o Juditi u glagoljskim brevijarima.
74
JUDITA
6 MAVETSKIM GLACOLJSKIM BREVIJANIJA
Hann
"Naslovnica studije Josipa Hamma u Radovima Staroslavenskog
instituia 3 (1958.)
Danas su mnoge hrvatskoglagoljske starozavjetne i novo-
zavjetne knjige monografski opisane i kritički objavljene.
'Tako je istraženo da se Knjiga proroka Jone čita u dvije
različite verzije u glagoljskim brevijarima. Proučeno jeda
je najmlađa starozavjetna Knjiga mudrosti, izvorno pisana
grčkim jezikom, u brevijare ušla preko latinske verzije. 1
Knjiga o Jobu, vrlo popularna u glagoljskoj književnosti,
temeljito je obrađena. Istraženo je da gotovo svi brevijari
sadrže čitanja iz Joba, ali samo Vatikanski brevijar s i Mo-
skovski brevijar sadrže cjelovit tekst. Dvanaest glagolj
verzija prate Vulgatinu predaju, ali su na više mjesta vidljivi
i ragovi prvobitnoga prijevoda s grčkoga. 1 glagoljski tek-
stovi Mudrih izreka slijede dvije predaje.
Deuterokanonske Makabejske knjige osobito su zanimlji-
ve,jersu izostavljene iz ćirilometodske Biblije, a čitaju se
u glagoljskim knjigama prema liturgijskim obrascima
Zapadne crkve. Dvadeset idva glagoljska brevijara sadrže
čitanja iz Prve i Druge knjige o Makabejcima. | glagoljski
tekstovi Estere pripadaju mladim biblijskim prijevodima,
a Esterina čitanja nalaze se u dvadeset i dva rukopisna
kana brevijara. Latinski predlošci Makabejskih knj
Esterebili su najbliži kodeksima pariške Biblijeiz13.stoljeća.
Istraženi svitekstološki odnosi glagoljskih tekstova Knjige
o Ezekiclu, Danielu,Psaltira i Apokalipse.
U Staroslavenskom institutu postoji dugogodišnji tim-
ski projekt izrade Bibliografije biblijskih čitanja, koja je
napravljena u obliku kartoteke, a u posljednje je vrijeme
BAŠĆINA | BROJ 15