Odlomak Protoevandelja Jakovljeva u hrvatskoglagoljskom Brevijaru Britanske knjižnice Vesna Badurina-Stipčević (Zagreb) The apocryphal Protevangelium of James can be found in more Croatian Glagolitic texts. Translations of the De conceptione Mariae in two Croatian Glagolitic breviaries, dating from the 14 and 15" centuries, belong to the Latin tradition of these apocrypha, while Slavic tradition \of the Greek Protevangelium is followed by more textual sources. The British Library's Brevia- ry (London, British Library, Ms Add. 31.951), dating from the 15" century, contains lessons from Protevangelium of James (XVII-XX). These lessons are textologically identical with the Croatian Glagolitic apocryph from the Ljubljana Breviary (Ljubljana, Narodna in univerzitetna knjižnica, Ms 163), dating from the 15% century. Both Croatian Glagolitic apocrypha are very similar to Bulgarian Cyrilic texts. The comparison of the Croatian Glagolitic translations with Cyrillic apocrypha and Greek Protevangelium indicates some common interpolations. Jedan od najpopularnijih novozavjetnih apokrifa, Protoevandelje Jakovljevo, napisano je na grčkome jeziku u 2. st., a sačuvana redakcija teksta potječe iz Egipta iz 4. st.) Kao autor se, prema tradiciji, navodi Jakov Mlađi, iako je pri izradi djela sudjelovalo više pisaca. Sačuvane su brojne grčke verzije, koje su prevedene na mnoge jezike, sirijski, koptski, armenski, gruzijski, etiopski, arapski, staroslavenski i druge.9) Latinski prijevod još nije, osim u manjim fragmentima, potvrđen, ali po- stoje brojne i raznovrsne latinske perifraze i adaptacije ovoga apokrifa, kao što su Pseudo-Matejevo evanđelje, De nativitate Mariae, Liber de infantia Salvatoris, apokrifne verzije u Legenda aurea Jacopa de Voragine i u Speculum historiale Vincenta de_ Beauvais.5) Protoevanđelje Jakovljevo i u staroslavenskoj literaturi, prema velikom broju sačuvanih rukopisa, pripada najčitanijim apokrifima. A. De Santos Otero evidentirao je u bibliografiji slavenskih apokrifa preko 170 rukopisa, od kojih najstariji potječu iz 13. st., a prvobitni je prijevod vjerojatno na- stao na prijelazu 9. u 10. st.4 Protoevanđelje Jakovljevo potvrđeno je i u više hrvatskoglagoljskih izvora, koji pripadaju različitim tekstualnim provenijencijama.5) Latinskoj tradiciji pripadaju prijevodi kompilacije De conceptione Mariae u dva hrvatskoglagoljska brevijara iz 14. i 15. st.,9) a slavensku tradiciju grčkoga protoevanđelja slijede dva odlomka saču- vana u više glagoljskih spomenika.") 1/ Kritičko izdanje najstarijega grčkog rukopisa Protoevanđelja, tzv. Papirusa Bodmer 5 iz 4. st. objavio je De Strycker 1961. 2/ Štegmulller 1950, 112116; Stegmiiller 1976, 84-88; Geerard 1992, 25:29. 3/ Stegmuiller 1950, 113; Amann 1910; De Santos Otero 1963, 177-306. 4/ De Šantos Otero 1981, 1-32; usp. i Thomson 1985. 5/ Badurina-Stipčević 2006. 6/ Badurina-Stipčević 2008. 7/ Badurina-Stipčević 2006.