228 Vesna Badurina-Stipčević: “Jedan od tih odlomaka pripovijeda o Isusovu rođenju i čita se u lekcijama na Božić u dva hrvatskoglagoljska kodeksa iz 15. st., u Ljubljanskom brevijaru (Lju- bljana, Narodna in univerzitetna knjižnica, Ms 163/1, stara sign. C 1632/21I, dalje u tekstu Lab) i u Brevijaru Britanske knjižnice (London, British Library, Ms. Add. 31.951, dalje u tekstu Brit). Od svih hrvatskoglagoljskih tekstova Protoevanđelja Jakovljeva, tekst u Lab privukao je prvu i najveću pažnju među istraživačima. Do sada je objavljen tri puta: u čirilskoj transliteraciji i s kratkim bilješkama objavio ga je V. Jagić 1903, u latiničkoj transliteraciji u diplomatičkom i moderniziranom obliku i sa snimkama glagoljskoga originala izdao ga je N. Radovich 1969, a iste je godine objavljen i u latiničkoj transkripciji u hrestomatiji hrvatskih književnih srednjovjekovnih tek- stova.9) Otkriće najstarijega grčkog rukopisa Protoevanđelja (Bodmer 5 iz 4, st.) potaknulo je N. Radovicha da ponovno izda ovo glagoljsko Protoevanđelje i pokuša uvrditi povezanost slavenskih prijevoda i grčkih originala. Utvrdio je ne samo da se slavenski spomenici direktno osnivaju na grčkoj tradiciji, nego da se slavenski tekstovi mogu podijeliti u dvije grupe. Glagoljski odlomak i četiri druga ćirilska teksta (Ohridski prijepis, Čudovski prijepis, Jagićev Zlatoust, te tekst iz Makarijevih mineja) zaključuje Radovich, predstavljaju homogeniji i stariji oblik verzije Protoevanđelja, nego tekstovi druge grupe. Osim toga, glagoljski je odlomak vrlo važan za tekstualnu tradiciju ovoga apokrifa, jer katkad ima bolja čitanja nego sam grčki Bodmerov rukopis.9) Recenzirajući Radovichevo izdanje B. Grabar je, uz sve pohvale, primijetila da je u tekstološku studiju trebalo uvrstiti i odlomak Protoevanđelja iz Brevijara Britanske knjižnice, koji sadrži isti tekst,19) Hrvatskoglagoljski Brevijar Britanske knjižnice prvi je kratko opisao J. Vajs još 1915. godine zajedno s fragmentom glagoljskoga kodeksa iz 13. st., koji je privezan a samom početku brevijara.!') Brevijar potječe s kraja 15. st., ima 71 pergamentni list dimenzija 30,5x22 cm. Pisan je u dva stupca, inicijali su crtani crvenilom i mini- jem, a sadrži i nekoliko manjih minijatura. Na 1r zabilježena je kurzivnom glagolji- com godina 1498. i bilješka «to pisa Ivan Križanič». Na kraju je zapisano otkada je knjiga u Britanskoj knjižnici (prvotno je bila u Britanskom muzeju): July 1882. Ovaj nepotpuni brevijar, matutinal, sadrži biblijska čitanja od prve nedjelje došašća do sedamdesetnice. Na (f. 24v-25v nalazi se odlomak Protoevanđelja Jakovljeva, koji se vrlo dobro podudara s istim tekstom u Lab. Sadrži glave XVII.-XX. u kojima je opisano kako trudna Marija i Josip, zajedno s njegovim sinovima, putuju u Betlehem, radi popisa stanovništva koje je proglasio car August. Na putu Marija osjeti da je došlo vrijeme 8/ _Jagić 1903; Radovich 1969; Štefanić ct al. 1969. Usp. i De Santos Otero 1981, 13 (br. 55) i Thomson 1985, 76. F. |. Thomson ističe hrvatskoglagoljske kodekse, citirane u De Santos Oterovoj bibliografiji, koji sadrže dijelove bugarske verzije Protoevanđelja Jakovljeva, a među njima navodi i Lab. 9/ Radovich 1969, 7982. 10/ Grabar 1970b. 11/ Vajs 1915.