'Najstariji tekst hrvatskoglagoljskih Makabejskih knjiga 261 (u Župnom uredu). Brevijar sadrži samo matutinal, tj. raspored čitanja za jutarnje oficije.9) 'Tekst iz prve glave 2Mak, 1, 1-5; 7-10; 13-16 nalazi se na folijama 257b-258b. % Ovo je čitanje tekstualno vrlo blisko brevijarskim lekcijama iz 2Mak u Padovanskom (Pad), 19 Brevijaru Metropolitane 161 (MR)!) i Mavrovu brevijaru (Mavr).!9) Osim toga pripada istoj matici hrvatskoglagoljskoga prijevoda Makabejskih knjiga, koja je Potvrđena u plenarnim brevijarima Brevijaru Vida Omišljanina i II. Vrbničkome. lako je, prema paleografskoj analizi, posljednji dio Vb,, gdje se nalazi čitanje iz 2Mak, pisan možda čak u 15. stoljeću, naš tekst, kao i srodne mu perikope u Pad MR Mavr, posjeduje neke arhaične jezične karakteristike. Neke od tih jezičnih osobina možda su pripadale i osobinama prvotnoga prijevoda hrvatskoglagoljske 2Mak, čiji su vjerojatno tek kasniji prijepisi sačuvani u Vb;, Pad MR Mavr. Da bismo to pokazali, izdvojit ćemo varijante po kojima se naš tekst i bliske mu lekcije u Pad MR Mavr raz- likuju od čitanja u Brevijaru Vida Omišljanina (dalje u tekstu VO): 1,l: dratii VO) bratrii Vb, Pad fratribus; bratić VO) bratrii Vb, Pad fratres 3) — Za oblik bratm, čije su potvrde rijetke u hrvatskoglagoljskim tekstovima, !4) pretpostav- lja se da potječe još iz moravskoga razdoblja staroslavenske pismenosti. !5) Ovaj je oblik potvrđen u nekim kanonskim staroslavenskim spomenicima, Kločevu glago- ljašu, Marijanskom četveroevanđelju, fragmentu Sinajskoga liturgijara, a kao dubleta uz drate dolazi i u Zografskom i Assemanijevu evanđelistaru i Sinajskom euhologiju; 19) 8/ Usp. Vj. Štefanić, op. cit., s. 324-320. 9/ Pri istraživanju koristim fotografije izvornika, koje su pohranjene u Knjižnici Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. 10/ Padovanski brevijar pripada starijim hrvatskoglagoljskim brevijarima i potječe vjerojat- no iz sredine 14. stoljeća. Šadrži 308 pergamenskih listova veličine 14x21,5 cm pisanih u dva stupca. Kodeks je dosta oštećen i na mnogim mjestima postoje lakune. Brevijar sadrži samo Proprium de tempore, a Knjige o Makabejcima čitaju se u zadnjem dijelu brevijara. Po nizu osol na Padovanski je brevijar srodan s / Vrbničkim i s priličnom sigurnošću ga možemo ubroj među krčke glagoljske rukopise. Danas se rukopis nalazi u Biblioteca Universitaria u Padovi Usp.]. Tandarić, Hrvatskoglagoljski Padovanski brevijar, Slovo 27, Zagreb 1977, s. 129-147. 11/ Ovaj brevijar iz 1442. godine obasiže 469 pergamenskih listova dimenzija 19,5x13 cm. Pisan je lijepom uglatom glagoljicom u dva stupca po 27 redaka. Bogato je iluminiran, a osim glagoijskih inicijala ukrašen je i latinskima i ponekom minijaturom. Brevijar sadrži kalendar, temporal i sanktoral. Brevijar je pohranjen u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu pod sig- naturom MR 161. Usp. A. Nažor, riznica glagoljice, Zagreb 1978 5. 24. 12/ Sadrži nešto kraću lekciju: 2Mak 1, 1-13. Ovaj pergamentni brevijar koji je 1460. godine pisao žakan Blaž za vrbničkoga popa Mavra, dovršio je pop Jure iz Baške 1471 godine. Rukopis se sastoji od 417 folija veličine 16x11,7 cm, a tekst je pisan u dva stupca ustavnom glagoljicom. Ovo je potpuni brevijar maloga formata, te sadrži temporal, sanktoral, psaliir i kalendar. Čuva se u privatnom vlasništvu u biblioteci Umberta Pezzolija u Rimu. Usp. M_Pamtelić, Glogolskibravijar popa Mavra iz godine 1460, Slovo 15-16, Zagreb 1965, s. 94- 149. 13/ Latinske paralele citiram prema: Biblia sacra iuxta vulgatam versionem, Wiirttember- gische Bibelanstalt, Stuttgart 1975. 14/ Usp. Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. Lexicon linguae slavonicae redac- tionis roaica,Staroslavenski zavod Hrvatskoga filološkog instituta, Zagreb 1995, sv. 5, s. 254 35. 15/ Usp. s. v. Moravizmi, Kirilo-metodievska enciklopedija, Sofija, Universitetsko izdatelstvo .Sv. Kliment Ohridski“, 1995, tom 2, s. 721. 16/ Usp. Slovnik jazyka staroslovčnskeho. Lexicon linguae palaeslovenicae, Praha, Českosloven- ska akademic včd, 1938, I, s. 142; Ovdje treba spomenuti i da J. Vajs u studiji o prijevodu Malih proroka u VO ističe da leksički arhaizmi poput bratn; (i rčšnota) svjedoče o moravskom