260 Vesna Badurina-Stipčević: na, a 2Mak posljednja dva tjedna. “ Pojedini se brevijari međusobno razlikuju u dužini biblijskih perikopa, a obje hrvatskoglagoljske Knjigene prate u cijelosti latin- ski biblijski tekst. Najduže su lekcije 1Mak u IZ Vrbničkom brevijaru, Vatikanskom- Mlirico 5, Brevijaru Vida Omišljanina, Moskovskom i 1I. Novljanskom brevijaru. U istim brevijarima (osim /I. Vrbničkoga) čitaju se i lekcije iz 2Mak. Ostali brevijari sadrže znatno manje dijelove prijevoda i filijacijski se vežu uz plenarne brevijare. 5) U našem najstarijem hrvatskoglagoljskom brevijaru, 7. Vrbničkom (Vb,) s konca 13. ili početka 14. stoljeća, potvrđena je biblijska perikopa iz samo Druge Knjige o Makabejcima.9) Tekst Prveispao je u većoj lakuni, koja se nalazi na tom mjestu u bre- vijaru.?) 1. Vrbnički brevijar sadrži 259 pergamenskih listova veličine 35x27 cm. Tekst je pisan u dva stupca po 33 retka, a prema obliku pisma razlikuju se četiri dijela bre- vijara: prvi dio od £. 1-160, drugi od £. 161-190, treći od £. 191-240 i četvrti dio od £, 241-259. Prema paleografskoj analizi Vj. Štefanića, prvi i treći dio brevijara pisani su na prijelazu 13. u 14. stoljeće, a drugi i četvrti dio kasnije, možda čak u 15. stol- jeću. Dijalektizmi u tekstu (zamjenica če umjesto čšto, kontrahirani oblici ki, ke) upućuju na pretpostavku da je kodeks pisan u Vrbniku, gdje je i danas pohranjen 4/ U dekretu pape Gelazija 1 (V. st.) propisuje se J)nrcdak biblijskih čitanja kroz crkvenu godinu. O čitanju iz Makabejskih knjiga piše: ,In dom. prima mensis Octobris ponunt librum(sic!) Machabacorum usque in calendas Novembris.“ Cit. prema J. Vajs, Nejstarši bre- vić chrvatsko-hlaholskj (Prvj brevid# Vrbnickj), Prag 1910, s. 36. 5/_Sve hrvatskoglagoljske, brevijarske i misalske tekstove, tekstološki i kritički sam obradila u disertaciji: Knjige o Makadejcima u hrvatskoglagoljskoj književnosti, Filozofski fakul- tet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1999. Usp. i Vesna Badurina-Stipčević, Knjige o Makabejcima u Brevijaru Vida Omišljanina, Nova Istra 2, Pula 1997, s. 3843; - J. Hamm, Maka6etickme xnuzu (ouenka), Kupnno-eropneseku cryaun 4, Codns 1987, c. 254-258. 6/ Za razliku od J. Vajsa (op. cit.) koji Vb, smatra najstarijim hrvatskoglagoljskim br jarom, M. Tadin drži da je rukopis oksfordske Bodleian Library sign. MS. Ćan. lit. 172 sta: i da njemu pripada primat među našim brevijarima. Usp. M. Tadin, Glagolitic Manuseripts in the Bodlaian Libranj, Oxford Slavonic Papers IV, 1953, s. 151-158, cit. prema E. Her- cigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb 1984, s: 58. Prema mojim istraživanjima tekst 2Mak u oksfordskom brevijaru pripada drukči- joj matici hrvatskoglagoljskoga prijevoda. 7/_1. Berčić je u izdanju Ulomai Svetoga Pisma obojega uvjeta staroslavenskim jezikom (III, Prag 1865, s. 98-116.) izdao tekst 1Mak 1, 1-5, 51 i kao izvor je naveo /, Vrbnički brevijar (s. 127.). Tu je došlo do zabune, jer se zapravo radi o tekstu 1Mak iz II. Vrbničkoga brevijara, što se lako može provjeriti usporedbom Berčićeva izdanja i fotografija II. Vrbničkoga. A da je došlo do zabune potvrđuje i opaska J. Vajsa (Nejstarši brevidi chrvatsko-hlakolskj, op. cit., s. 34.) da čitanja 1Mak nedostaju u popisu biblijskih čitanja u Vb;. I Vj. Štefanić (Glagoljski rukopisi otoka Krka, Djela JAZU 51, Zagreb 1960, s. 325.) napominje da su tekstovi najvećega dijela Knjige o Esteri \ cijele 1Mak u Vb, ispali u većoj lakuni (od otprilike 8 listova), ali u popisu objavljenih tekstova iz Vb, spominje i Berčićevu IMak. ]. Hamm je u studiji o Juditi (judita u hrvatskim glagoljskim brevijarima, Radovi Staroslavenskog instituta 3, Zagreb 1958, s. 107.) uspoređivao duljinu nekolicine biblijskih čitanja u našim brevijarima i naveo je da u ,Vb, nema teksta iz prve knjige“ (tj. Makabejaca, op. V. 5.). Iako pozna Vajsove, Štefanićeve i Hammove prosudbe, P. M. Foster u disertaciji The Church Slavonic Translation of Maccabees in the Gennadij Bible 1499. (Columbia University, New York 1995) i članku Croatian Language Elements in the Russian Church Slavonic Translation of Maccabees in the Gennadij Bible (Prvi hrvatski slavistički kongres: Zbornik radova, ur. Stj. Damjanović, Zagreb, Hrvatsko filološko društvo 1997, knj. 1, s. 557-367.) citira hrvatskoglagoljske primjere prema Berčićevu izdanju, jer_,Ivan Berčić printed 1 Maccabees 1, 1-5, 51 from what he claimed was Vb, (iz I. vrbnič- oga časoslova).“