RADOVI - Zavod za hrvatsku povijest, vol. 47, 2015. str. 337-350

 

6, Pašmanskom brevijaru i I. Ljubljanskom Ms 161, potom u brevijarima iz 15.
stoljeća: I7. Ljubljanskom Ms 163, Humskom, Mavrovu brevijaru, Vatikansi
Vat. Slav. 19, Vatikanskom Borg. illir: 10, Vinodolskom i II. Novljanskom brevi;
kaoi u tiskanim brevijarima: Prvotisku brevijara iz 1491., Baromićevu brevijaru
iz 1493. i Brozićevu brevijaru iz 1561. Oficij sadrži tri dijela: himnu B(ožje iže esi
sv(&)tlost& kr(a)sna... posvećenu Jeronimu, slijedi njegov životopis te odlomak
Jeronimove poslanice Eustohiji.'*

U glagoljskim spomenicima nalaze se i prijevodi iznimno popularnoga sred-
njovjekovnoga djela o svetom Jeronimu, tzv. Vita et Transitus sancti Hieronymi,
koje sadrži više tekstova: osim života sv. Jeronima, ondje se čitaju i opis sve-
čevih čudesa u Troji, pjesme o sv. Jeronimu i tri poslanice. Tekstovi Transita,
prevedeni s latinskih predložaka, sačuvani su u Ivančićevu zborniku (Zagreb,
Arhiv Provincijalata franjevaca trećoredaca glagoljaša) s početka 15. stoljeća!“
te u odlomku kodeksa iz polovine 15. stoljeća (Zagreb, Arhiv Hrvatske akade-
mije znanosti i umjetnosti, Fragm. glag. 77).'' Glagoljsko je pak izdanje Transit
svetoga Jerolima, tiskano u Senju 1508., najvjerojatnije napravljeno prema ta-
lijanskoj inkunabuli Transito de Sancto Girolamo (Venecija, 1487.).* Danas je
sačuvano deset primjeraka senjskoga izdanja Transita, a poznata su i tri pokušaja
njegova ponovnoga izdavanja na latinici.? Senjskomu 7ransitu pridodana je i
dvanaesteračka pjesma o sv. Jeronimu, koja počinje riječima: Anjelske kriposti
vse nebeskoga hora."' Tri varijante te pjesme, koju mnogi autori pripisuju Marku
Maruliću, nalaze se i u latiničnim rukopisima. Maruliću se pripisivala i latinična
legenda Život svetoga Jerolima, iz rukopisa datiranoga iz 16. stoljeća (Zagreb,
Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sign. I b 127).'" Ista je verzija
legende potvrđena i u latiničnom kodeksu iz biblioteke Laurenziane u Firenzi.
Istraženo je da obje legende proizlaze iz zajedničkoga prototipa, koji je bio slo-
bodna prerada jednoga od brojnih talijanskih Tranzita sv. Jeronima. Od tih se

 
     

 

 

 

 

  

3 Glagoljski oficij s Jeronimovim životopisom i poslanicom Eustohiji iz Humskoga brevijara
(Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, sign. R 4067) iz 15. stoljeća izdala sam u latiničnoj
transliteraciji u BADURINA ST IPČEVIĆ 2013b.

!4 Dvije poslanice o Jeronimovim čudesima, Pseudo-Augustinova jeruzalemskom biskupu Ćirilu
i Pseudo-Ćirilova hiponskomu biskupu Augustinu izdane su u MILČETIĆ 1890: 39-153; Od-
lomak pod naslovom Čudo sv. Jeronima sa Silvanom iz poslanice Pseudo-Ćirila objavljen je u
hrestomatiji hrvatskih srednjovjekovnih tekstova: ŠTEFANIĆ i sur. 1969: 286-289,

'$ “ Odlomak je izdan i obrađen u ŠTEFANI
*4 Usp. NAZOR 1969: 171-188.

"!_| Isti 1998. Dio legende o Jeronimu
1969: 283-285.

** IVŠIĆ 1931; NAZOR 1965.
\ Tekst legende objavljen je u JAGIĆ 1869: 226-236 i BADURINA STIPČEVIĆ 2013b: 119-131.
* VERDIANI 1973

 

 

lavu iz senjskoga Transita objavljen je u ŠTEFANIĆ i sur.

 

340