RADOVI - Zavod za hrvatsku povijest, vol. 47, 2015. str. 337-350 jeronimska teorija tumači se kao namjera glagoljaša da se autoritetom svetoga Jeronima zaštite od stalnih prigovora da zbog staroslavenskoga bogoslužja i upotrebe glagoljice potpuno ne pripadaju Rimskoj crkvi.? Povezanost hrvatskoga glagoljaštva s Jeronimom utjecala je i na raširenost kulta sv. Jeronima u drugim slavenskim zemljama, osobito u Češkoj, gdje je Karlo IV. upravo preko slaven- skoga apostolata sv. Jeronima nastojao osigurati mjesto luksemburškoj dinastiji u onodobnoj europskoj političkoj eliti Crkvena tradicija po kojoj Jeronim potječe iz Dalmacije vrlo je stara, a stara je i njegova bliska veza s hrvatskom kulturnom tradicijom, po kojoj se smatra zaštitnikom Dalmacije i Hrvatom.“ Jezgrovito je to objasnio Radoslav Katičić: Po živoj predaji sveti se Jeronim iskazuje kao Dalmatinac. Tako je, čini se, bilo već u starini, a kada je u novo doba Dalmacija dobila drugo lice, nisu ni tada njegovi zemljaci zaboravili svetoga Jeronima. Njegova domovina bila je sada slavenska zemlja i u njezinim se crkvama njegovala uz staru latinsku i nova slavenska pismenost. Na slavenskom se jeziku nisu obavljali samo razni crkveni obredi nego se na njem u mnogim crkvama prinosila čak i sama euharistijska žrtva. Razumljivo je što se sve to povezalo s njegovim imenom. Tako je on, Dalmatinac, postao i Jeronim Hrvatin, u očima kasnijega doba čovjek slavenskog jezika, pa se vjerovalo i da je zapadnoj Crkvi svojim prijevodom podario Sveto pismo na latinskom jeziku, Vulgatu, te isto tako preveo crkvene knjige na svoj materinski jezik i tako u svojoj Dalmaciji položio temelje slavenskom bogoslužju. Dvojezična književnost koja se tamo njegovala na latinskom i na slovinskom jeziku, koji se zvao još i hrvatski, zamišljala se kao da u svojim najautoritativnijim i najsveti- jim tekstovima potječe upravo od njega. Sveti Jeronim je tako postao zaštitnik i utjelovljenje hrvatske književnosti. U njegovoj bratovštini i u njezinu gostinjcu vjerski je i sav duhovni život bio zasnovan na njoj i prožet njome. Bio je hrvatski.““ Suvremena su hagiotopografska istraživanja također potvrdila razvijenost kulta svetoga Jeronima u Hrvatskoj, osobito u Dalmaciji; pronađene su 64 crkve posve- ćene ovomu svecu od 11./12. stoljeća pa do danas.' O svojoj vezi s Dalmacijom Jeronim je progovorio u autobiografiji u djelu De viris illustribus, napisavši da je rođen u Stridonu, na granici Dalmacije i Panonije (oppido Stridonis quod a Gothis eversum Dalmatiae quondam Pannoniaeque confinium fuit)* Mnogi su povjesničari i pisci, još od Tome Arhiđakona, pa do naših dana, raspravljali i * ) DAMJANOVIĆ 2002: 55-57. + \ VERKHOLANTSEV 2013: 251-286. O kultu i legendi sv. Jeronima vidi i: Ista 2014. Jeronimov suvremenik i protivnik Paladije u /istoria Lausiaca naziva ga ,neki Hijeronim iz Dalmacije“ (Hieronymos tis apo Dalmatias), cit. prema KATIČIĆ 1998: 101 * — KATIČIĆ 1991:371. ? . Usp. BADURINA 2006. *_ De viris illustribus: 135, PL 23, 175. 338