RADOVI - Zavod za hrvatsku povijest, vol. 47, 2015. str. 337-350

 

jeronimska teorija tumači se kao namjera glagoljaša da se autoritetom svetoga
Jeronima zaštite od stalnih prigovora da zbog staroslavenskoga bogoslužja i
upotrebe glagoljice potpuno ne pripadaju Rimskoj crkvi.? Povezanost hrvatskoga
glagoljaštva s Jeronimom utjecala je i na raširenost kulta sv. Jeronima u drugim
slavenskim zemljama, osobito u Češkoj, gdje je Karlo IV. upravo preko slaven-
skoga apostolata sv. Jeronima nastojao osigurati mjesto luksemburškoj dinastiji
u onodobnoj europskoj političkoj eliti

Crkvena tradicija po kojoj Jeronim potječe iz Dalmacije vrlo je stara, a stara
je i njegova bliska veza s hrvatskom kulturnom tradicijom, po kojoj se smatra
zaštitnikom Dalmacije i Hrvatom.“ Jezgrovito je to objasnio Radoslav Katičić:

Po živoj predaji sveti se Jeronim iskazuje kao Dalmatinac. Tako je, čini se,
bilo već u starini, a kada je u novo doba Dalmacija dobila drugo lice, nisu ni
tada njegovi zemljaci zaboravili svetoga Jeronima. Njegova domovina bila je
sada slavenska zemlja i u njezinim se crkvama njegovala uz staru latinsku i nova
slavenska pismenost. Na slavenskom se jeziku nisu obavljali samo razni crkveni
obredi nego se na njem u mnogim crkvama prinosila čak i sama euharistijska žrtva.
Razumljivo je što se sve to povezalo s njegovim imenom. Tako je on, Dalmatinac,
postao i Jeronim Hrvatin, u očima kasnijega doba čovjek slavenskog jezika, pa
se vjerovalo i da je zapadnoj Crkvi svojim prijevodom podario Sveto pismo na
latinskom jeziku, Vulgatu, te isto tako preveo crkvene knjige na svoj materinski
jezik i tako u svojoj Dalmaciji položio temelje slavenskom bogoslužju. Dvojezična
književnost koja se tamo njegovala na latinskom i na slovinskom jeziku, koji se
zvao još i hrvatski, zamišljala se kao da u svojim najautoritativnijim i najsveti-
jim tekstovima potječe upravo od njega. Sveti Jeronim je tako postao zaštitnik i
utjelovljenje hrvatske književnosti. U njegovoj bratovštini i u njezinu gostinjcu
vjerski je i sav duhovni život bio zasnovan na njoj i prožet njome. Bio je hrvatski.““

Suvremena su hagiotopografska istraživanja također potvrdila razvijenost kulta
svetoga Jeronima u Hrvatskoj, osobito u Dalmaciji; pronađene su 64 crkve posve-
ćene ovomu svecu od 11./12. stoljeća pa do danas.' O svojoj vezi s Dalmacijom
Jeronim je progovorio u autobiografiji u djelu De viris illustribus, napisavši da
je rođen u Stridonu, na granici Dalmacije i Panonije (oppido Stridonis quod a
Gothis eversum Dalmatiae quondam Pannoniaeque confinium fuit)* Mnogi su
povjesničari i pisci, još od Tome Arhiđakona, pa do naših dana, raspravljali i

 

 

 

* ) DAMJANOVIĆ 2002: 55-57.
+ \ VERKHOLANTSEV 2013: 251-286. O kultu i legendi sv. Jeronima vidi i: Ista 2014.

Jeronimov suvremenik i protivnik Paladije u /istoria Lausiaca naziva ga ,neki Hijeronim iz
Dalmacije“ (Hieronymos tis apo Dalmatias), cit. prema KATIČIĆ 1998: 101

* — KATIČIĆ 1991:371.
? . Usp. BADURINA 2006.
*_ De viris illustribus: 135, PL 23, 175.

 

338