— Vesna Badurina Stipčević ISSN 0353-295X (Tisak) ISSN 18490344 (Online) UDK 821.163.42 'RADOVI - Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad \ol. 47, Zagreb 2015. Primljeno: 31. 3. 2014. Prihvaćeno: 23. 11. 2015. DOI: 10.17234/RadoviZHP.47.3 Legenda o svetom Jeronimu u hrvatskoglagoljskom Petrisovu zborniku (1468.) Suvremena hagiotopografška istraživanja potvrđuju da je u Hrvatskoj, osobito u Dalmaciji, bio vrlo razvijen kult svetoga Jeronima. Hrvatski su glagoljaši štovali Jeronima kao autora glagoljice i začetnika hrvatskoga glagoljaštva. U starijoj hr- vatskoj književnoj i liturgijskoj tradiciji sačuvane su mnoge i raznovrsne legende o svetom Jeronimu. Ti tekstovi, potvrđeni u više pisama i jezika, pisani glagoljicom i latinicom, sadrže najpoznatije motive Jeronimove hagiografije. U ovom je radu obrađena Jeronimova legenda u glagoljskom Petrisovu zborniku (1468). Glagoljska legenda donosi se u latiničnoj transliteraciji. Među svecima čiji se kultrazvio i štovao u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, istaknu- to i posebno mjesto pripada svetom Jeronimu. Kršćanski otac Sofronije Euzebije Jeronim (Stridon, oko 331./347. — Betlehem, 420.), prevoditelj latinske Biblije (Vulgata), pisac pustinjačkih hagiografija te mnogih homilija i komentara, pripada najznačajnijim autorima europske književnosti i kulture.' Svetoga Jeronima osobito su štovali hrvatski glagoljaši kao autora glagoljice, osnivača glagoljaške tradicije te prevoditelja Biblije na hrvatski jezik. Prvi pisani dokaz o tome da se glagoljica pripisivala svetom Jeronimu nalazi se u pismu pape Inocenta IV. senjskomu bisku- pu Filipu iz 1248. Papa u pismu kaže kako mu je biskup pisao da je u Hrvatskoj u upotrebi posebno pismo za koje klerici te zemlje tvrde da potječe od blaženoga Jeronima (in Sclavonia est littera specialis, quam illius terrae clerici se habere a beato Jeronimo asserentes, eam observant in divinis oficiis celebrandis).? Teza o povezanosti Jeronima i glagoljice, a time i isticanje glagoljice kao iskonsko hrvatskoga pisma, duboko se ukorijenila u hrvatskoj predaji i imala je značajan odjek u djelima starijih hrvatskih pisaca i povjesničara. U današnjoj slavistici tzv. O životu i djelu svetoga Jeronima još uvijek je temeljna knjiga KELLY 1975, a od recentnije literature na hrvatskom jeziku usp. BRATULIĆ 1990; MANDAC 1995; BADURINA STIPČE- VIĆ - GRUBIŠIĆ 2008. * — RITIG 1910: 215-224; NAZOR 1998: 122; BOGOVIĆ 1998: 56-57. 337