— Vesna Badurina Stipčević

ISSN 0353-295X (Tisak) ISSN 18490344 (Online) UDK 821.163.42
'RADOVI - Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad
\ol. 47, Zagreb 2015. Primljeno: 31. 3. 2014.

Prihvaćeno: 23. 11. 2015.
DOI: 10.17234/RadoviZHP.47.3

Legenda o svetom Jeronimu u hrvatskoglagoljskom
Petrisovu zborniku (1468.)

Suvremena hagiotopografška istraživanja potvrđuju da je u Hrvatskoj, osobito u
Dalmaciji, bio vrlo razvijen kult svetoga Jeronima. Hrvatski su glagoljaši štovali
Jeronima kao autora glagoljice i začetnika hrvatskoga glagoljaštva. U starijoj hr-
vatskoj književnoj i liturgijskoj tradiciji sačuvane su mnoge i raznovrsne legende o
svetom Jeronimu. Ti tekstovi, potvrđeni u više pisama i jezika, pisani glagoljicom
i latinicom, sadrže najpoznatije motive Jeronimove hagiografije. U ovom je radu
obrađena Jeronimova legenda u glagoljskom Petrisovu zborniku (1468). Glagoljska
legenda donosi se u latiničnoj transliteraciji.

 

 

Među svecima čiji se kultrazvio i štovao u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, istaknu-
to i posebno mjesto pripada svetom Jeronimu. Kršćanski otac Sofronije Euzebije
Jeronim (Stridon, oko 331./347. — Betlehem, 420.), prevoditelj latinske Biblije
(Vulgata), pisac pustinjačkih hagiografija te mnogih homilija i komentara, pripada
najznačajnijim autorima europske književnosti i kulture.' Svetoga Jeronima osobito
su štovali hrvatski glagoljaši kao autora glagoljice, osnivača glagoljaške tradicije
te prevoditelja Biblije na hrvatski jezik. Prvi pisani dokaz o tome da se glagoljica
pripisivala svetom Jeronimu nalazi se u pismu pape Inocenta IV. senjskomu bisku-
pu Filipu iz 1248. Papa u pismu kaže kako mu je biskup pisao da je u Hrvatskoj
u upotrebi posebno pismo za koje klerici te zemlje tvrde da potječe od blaženoga
Jeronima (in Sclavonia est littera specialis, quam illius terrae clerici se habere
a beato Jeronimo asserentes, eam observant in divinis oficiis celebrandis).? Teza
o povezanosti Jeronima i glagoljice, a time i isticanje glagoljice kao iskonsko
hrvatskoga pisma, duboko se ukorijenila u hrvatskoj predaji i imala je značajan
odjek u djelima starijih hrvatskih pisaca i povjesničara. U današnjoj slavistici tzv.

O životu i djelu svetoga Jeronima još uvijek je temeljna knjiga KELLY 1975, a od recentnije
literature na hrvatskom jeziku usp. BRATULIĆ 1990; MANDAC 1995; BADURINA STIPČE-
VIĆ - GRUBIŠIĆ 2008.

* — RITIG 1910: 215-224; NAZOR 1998: 122; BOGOVIĆ 1998: 56-57.

337