V. BADURINA-STIPČEVIĆ, Jagićeva izdanja hrvatskih SLOVO 61 (2011) terarni kalejdoskopi«.'* Duhovito komentira sličnost ovih rukopisa: »Oba dakle rukopisa, iz kojih su crpeni ovi “Prilozi", predstavljaju nam na dvie gotovo krajne tačke, na južnoj i sjevernoj, (Dubrovnik i Slavonija) trag rad- nje književne. Neznani pisac dubrovačkog rukopisa nije jamačno za svoga vieka ništa znao ni čuo o piscu rukopisa glagolskog, dok ih nije nakon tri sta i toliko godina probudjeni duh narodnog jedinstva, kojemu ne smeta ni ime ni vjera ni pismo, na jednome mjestu, u knjižnici Kukuljevićevoj sastavio, a -ja ih ovdje jednoga s drugiem upoznao. Pak što vidimo? Prirodjena srodnost ne može se zatajiti: u oba rukopisa, ako ih i rastavlja vrieme, prostor i razli- kost slova, vlada ipak jedan duh, i isti pravac duhovnoga života.«“ Jagić je iz ovih obimnih zbornika izabrao tekstove različitih žanrova i provenijenci- -je: moralnodidaktična djela, apokrife, legende, romane. Izbor hrvatske srednjovjekovne literature u Arkivu 9 Jagić je započeo moralističkim djelom Cvijet kreposti. Utvrdio je da je to prijevod talijan- skoga djela Fiore di virtit i usporedno je objavio odlomke iz Libra od mno- zijeh razloga i iz prijevoda P. Posilovića tiskana 1647. godine ćirilicom.'“ Istaknuo je da je hrvatski prijevod gramatički pravilniji u rukopisu, dok je »s leksikalne strane čistiji u tekstu štampanom«.'" Danas znamo da je ovo djelo prevedeno vjerojatno početkom 15. st. na čakavski, negdje u sjevero- zapadnoj Hrvatskoj.'* Najraniji takav prijevod zabilježen je u glagoljskom Vinodolskom zborniku iz prve polovice 15. st. (STROHAL 1916), a fragmen- ti se nalaze i u drugim glagoljskim zbornicima, Petrisovu, Ljubljanskom (s kraja 15. st.) i Tkonskom iz prve četvrti 16. st. (GSAMBUNJAK 2001). Iz ćiriličnoga Libra od mnozijeh razloga Jagić je dalje izabrao dva teksta, koji pripadaju starozavjetnomu apokrifu o Abrahamu. Jedan pripovijeda o sukobu Abrahama s ocem koji od drveta reže idole, što Abraham, obraćen od idolopoklonstva, ne može otrpjeti. Drugi pripada kraćoj redakciji apokri- fa o Abrahamovoj smrti, teksta koji govori kako Bog šalje anđela Mihaela u liku putnika da navijesti smrt Abrahamu. Jagić uspoređuje ove tekstove s opsežnijim ruskim apokrifima koje je objavio N. Tihonravov. I iz glagolj- skoga Petrisova zbornika Jagić je ćirilicom izdao kraću redakciju apokrifa o ** JAGIĆ 1868.a: 149. 1$ JAGIĆ 1868.a: 149. 1* Cijeli tekst Cvijeta kreposti iz Libra od mnozijeh razloga objavio je REŠETAR 1926. ** JAGIĆ 1868.a: 69. ** ŠTEFANIĆ 1969 i sur.: 354. 4