V. BADURINA-STIPČEVIĆ, Jagićeva izdanja hrvatskih SLOVO 61 (2011)

terarni kalejdoskopi«.'* Duhovito komentira sličnost ovih rukopisa: »Oba
dakle rukopisa, iz kojih su crpeni ovi “Prilozi", predstavljaju nam na dvie
gotovo krajne tačke, na južnoj i sjevernoj, (Dubrovnik i Slavonija) trag rad-
nje književne. Neznani pisac dubrovačkog rukopisa nije jamačno za svoga
vieka ništa znao ni čuo o piscu rukopisa glagolskog, dok ih nije nakon tri sta
i toliko godina probudjeni duh narodnog jedinstva, kojemu ne smeta ni ime
ni vjera ni pismo, na jednome mjestu, u knjižnici Kukuljevićevoj sastavio, a
-ja ih ovdje jednoga s drugiem upoznao. Pak što vidimo? Prirodjena srodnost
ne može se zatajiti: u oba rukopisa, ako ih i rastavlja vrieme, prostor i razli-
kost slova, vlada ipak jedan duh, i isti pravac duhovnoga života.«“ Jagić je
iz ovih obimnih zbornika izabrao tekstove različitih žanrova i provenijenci-
-je: moralnodidaktična djela, apokrife, legende, romane.

Izbor hrvatske srednjovjekovne literature u Arkivu 9 Jagić je započeo
moralističkim djelom Cvijet kreposti. Utvrdio je da je to prijevod talijan-
skoga djela Fiore di virtit i usporedno je objavio odlomke iz Libra od mno-
zijeh razloga i iz prijevoda P. Posilovića tiskana 1647. godine ćirilicom.'“
Istaknuo je da je hrvatski prijevod gramatički pravilniji u rukopisu, dok je
»s leksikalne strane čistiji u tekstu štampanom«.'" Danas znamo da je ovo
djelo prevedeno vjerojatno početkom 15. st. na čakavski, negdje u sjevero-
zapadnoj Hrvatskoj.'* Najraniji takav prijevod zabilježen je u glagoljskom
Vinodolskom zborniku iz prve polovice 15. st. (STROHAL 1916), a fragmen-
ti se nalaze i u drugim glagoljskim zbornicima, Petrisovu, Ljubljanskom (s
kraja 15. st.) i Tkonskom iz prve četvrti 16. st. (GSAMBUNJAK 2001).

Iz ćiriličnoga Libra od mnozijeh razloga Jagić je dalje izabrao dva teksta,
koji pripadaju starozavjetnomu apokrifu o Abrahamu. Jedan pripovijeda o
sukobu Abrahama s ocem koji od drveta reže idole, što Abraham, obraćen
od idolopoklonstva, ne može otrpjeti. Drugi pripada kraćoj redakciji apokri-
fa o Abrahamovoj smrti, teksta koji govori kako Bog šalje anđela Mihaela
u liku putnika da navijesti smrt Abrahamu. Jagić uspoređuje ove tekstove s
opsežnijim ruskim apokrifima koje je objavio N. Tihonravov. I iz glagolj-
skoga Petrisova zbornika Jagić je ćirilicom izdao kraću redakciju apokrifa o

  

** JAGIĆ 1868.a: 149.

1$ JAGIĆ 1868.a: 149.

1* Cijeli tekst Cvijeta kreposti iz Libra od mnozijeh razloga objavio je REŠETAR 1926.
** JAGIĆ 1868.a: 69.

** ŠTEFANIĆ 1969 i sur.: 354.

4