ŠESTOGA HRVATSKOGA

;K\Q ZBORNIK RADOVA

ž
ifsuvunl:xooA
M KONGRESA

Milan Mihaljević
Staroslavenski institut, Zagreb

UZROČNE KONSTRUKCIJE
U HRVATSKOME
CRKVENOSLAVENSKOM JEZIKU

Izvorni znanstveni rad

U radu se opisuje struktura uzročnih izričaja u hrvatskoglagoljskim tekstovima.
Uzročnost se u tim tekstovima, kao i u suvremenome hrvatskom jeziku, sintaktički
e dvojako: 1. s pomoću prijedložnih skupina uvedenih prijedlozima/
posljelozima cića/ciče, dela/dele/delma/dla, o, ot, po, radi, skozi, za te 2.
rečenicama uvedenim veznicima are, da, eda, ere/erv/eže, ćko, ibo, poneže, ubo,
zače, zakai, zane. Imenska skupina koja je dio prijedložne skupine može biti
Jednostavna (sastoji se samo od imenice ili zamjenice), proširena (sastoji se od
imenice, atributa i/ili dopune u obliku druge imenske ili prijedložne skupine)
ili složena (sastoji se od zamjenice to/se i rečenice uvedene veznicima da,
ere, čko ili zače). Treba istakmuti da su u posljednjem slučaju, kada je riječ o
izricanju uzročnosti, prijedložne skupine togo/sego radi, togo/sego ciće, skoze
10, za to i sl. zalihosne i da rečenica uvedena s da, ere, čko i zače i bez njih
ima uzročno značenje. Riječ je dakle o složenim veznicima (konektorima) togo/
sego radi da/eko i togo/sego cić da/eko. Posljelozi radi i ciča/ciće ne dolaze
uvijek iza imenske skupine koja ih dopunjuje, nego mogu biti i interpolirani
u nju. Od glave svoje dopune mogu biti razdvojeni enklitikom li, a u rijetkim
 primjerima (pod latinskim utjecajem) zajedno s njima u dopumbenu imensku
skupinu može biti interpoliran čak i glagol. Cića/ciće katkad dolazi i ispred
cijele dopumbene imenske skupine, (j. prestaje biti posljelog i postaje prijedlog.
Svi navedeni veznici, osim are, uvode i druge vrste izričaja, a ne samo uzročne
rečenice. Da najčešće uvodi namjerne (finalne), dopumbene i posljedične
rečenice, a nešto rjeđe i sastavne, suprotne, izjavne te imperativne (optativne)
rečenice, a može služiti i kao pobudno-pojačna ili čak upitna čestica. Eda je
ponajprije upitna čestica koja uvodi admirativna pitanja. Osim toga može biti
i modalna ili optativna čestica, ali uvoditi i namjerne, pogodbene, pa čak i

  
 

   

  

  

 

 

 

   
 

25