slovo Brojevna vrijednost |__ Transliteracija __| Transkripcija (čitanje) a 700 o o 800 _ č v 900 e c o a 1000 č W 2000 š š oll, & 3000 b o " |eie = b e o I B a B 4000 č č ja _ 5000 a_ uu x" - č e «< e e 3 v o BE š a jo Napomena: Pri opisu glasova i oblika (hrvatske crkvenoslavenske norme) služili sno se fonemskom transkripcijom, a primjere koji ilustriraju opisivane pojave transliterirali smo, kako bi čitatelj stekao uvid u stvarno jezično i grafijsko stanje u spomenicima. Staro- crkvenoslavenski se (kanonski) oblici navode prema normi uobičajenoj u starocrkveno- slavenskim gramatikama. 2. Rjeđa slova i dublete U gomjoj su tablici popisana sva glagoljska slova bez obzira na čestoću po- javljivanja i bez obzira na broj rukopisa u kojima se pojavljuju. Većina se slova pojavljuje u svim hrvatskoglagoljskim rukopisima, ali ima i onih koja su potvrđena samo nekoliko puta. Glagoljsko je pismo stvoreno za starocrkvenoslavenski jezik čiji se fonološki sustav razlikuje od sustava hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika. Hrvatske (ponajprije čakavske) glasovne promjene odrazile su se i na glasovno stanje crkvenoslavenskoga jezika koji se rabio na hrvatskom području. Neke su glasovne opreke koje su bile svojstvene kasnomu praslavenskomu i kanonskomu starocrkvenoslavenskomu dokinute tako da su se pojedini glasovi (članovi opreka) izjednačili s drugim glasovima ili su se izgubili. To znači da su u glagoljskom pismu neka slova postala fonološki nefunkcionalna, jer više nisu postojali glasovi koji su se njima bilježili. Neka su od tih slova nestala nedugo iza nestanka glasova koje su označavala i zato se u hrvatskoglagoljskim tekstovima pojavljuju samo u najstarijim fragmentima iz tzv. prijelaznoga razdoblja (12. i 13. st.) u kojima još 50