Milan Mihaljević

Staroslavenski institut, Zagreb

Udvojeni suglasnici (geminate) u
hrvatskoglagoljskim tekstovima

Udvojeni suglasnici u hrvatskoglagoljskim tekstovima mogu se podijeliti na tri skupine: 1.

one u stranim riječima, 2. one nastale ulančavanjem i potpunom asimilacijom (rassuditi) i
3. one nastale ispadanjem jerova. U 1. riječ je samo o preuzimanju stranoga načina pisa-
nja. Osim udvojenih suglasnika, u 2. su česti primjeri etimološkoga pisanja (razsuditi) te
stegnuti oblici s jednim suglasnikom (rasuditi). Tu se udvojeni izgovor mora pretpostaviti
barem kao međustupanj. Bez toga je teško opisati promjenu zž u žd. U 3. je skupini uvijek
udvojeni suglasnik, a žž se nikad ne mijenja u žd. Zbog različita ponašanja primjeri iz 2.
i 3. moraju biti različito prikazani. Autor pokazuje kako se to može napraviti s pomoću
autosegmenine fonološke teorije. U oba je slučaja riječ o izvedenim geminatama za koje
nije prihvatljiv jednokorijenski prikaz s pridruženom morom. Primjeri iz 2. ne mogu se
prikazati ni kao dvije istovrsne melodije pridružene dvama korijenima ako se asimilacija
opisuje kao širenje. Takav bi prikaz za one primjere iz 3. koji su unutar morfema kršio
načelo OCP. Zato se za 2. predlaže prikaz u kojemu su dva korijena pridružena jednoj me-
lodiji, aza 3. prikaz u kojemu dva identična suglasnika pripadaju pristupu dvaju susjednih
slogova od kojih je prvomu jezgra prazni samoglasnik.

  

1. Uvod

Jedan je od složenijih problema pri sustavnom opisu fonološke strukture
(i uspostavi fonološkoga sustava) hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika
interpretacija grafijskoga udvajanja suglasnika koje je u hrvatskoglagolj-
skim tekstovima razmjerno često. Pitanje je koja je funkcija udvojenih
suglasnika. Je li to samo grafijska pojava uvjetovana različitošću morfo-
loškoga (morfofonemskoga) i fonološkoga (glasovnoga) prikaza ili pak
udvojeno pisanje upućuje i na udvojeno izgovaranje suglasnika? Ako i
glasovno postoje udvojeni suglasnici, pitanje je kakav je njihov fonološki
položaj, tj. je li riječ o pravim ili pak samo o lažnim geminatama, odnosno

43