232 U SLUŽBI JEZIKA — Zbornik u čast Ivi Lukežić korijenima. U 2125 leksema koji su potvrdeni u fragmentima zastupljeno je oko 740 korijena.! Dakle, broj korijena veći je od trećine ukupnoga broja leksema,' a to znači da je većina korijena predstavljena malim brojem leksema.' I doista, oko 360 korijena, a to je gotovo polovica ukupnoga broja, potvrđena je samo jednim leksemom.* Od toga je najviše imenica (oko 160), znatno manje glagola (68), a još manje pridjeva (34) i priloga (29). Zanimljivo je da su više od dvije trećine ta- kvih imenica netvorene: batog», bedra, boke, brake, brena, vdova, veće, vina, vitezb, vlase, voda, vona, vsude, glase, grade ('led'), greda, grozde, grome, dvere, deći, dims, dol&, dome, drekola, ezike/čzike, žrčbe, žezle, zvezda, zver», zlato, znoi, zube, ile, klete, koža, koleno, kopbe, korito, koste, krate, kri/kreve, križe, krilo, kupina, kupotr», kozne, ledina, liste, lono, mede, meče, mlčko, mozge, more, mesece, odre, oko, orele, ostrove, pire, plami, pluće, pleke, polza, presi, preste, pokele, raka, rana, rebro, rede, riba, riza, roge, rozga, rčka, sapoge, sestra, sine, skote, slovo, sole, stado, stihe, stl&p», stopa, straste, strčla, stvgna, stoza, stčna, sbto (“saće'), sćno, sćt6, tato, tesla, tr&se, ud&, hlomb, hl&b», hrebte, cvete, creki, cena, čase, čaša, čelo, čreve, črćvo, čreslo, šić, šleme, 1ige. Sadržajno su to raznorodne riječi. Kao najveća zna- čenjska skupina među njima mogu se izdvojiti riječi koje označuju dijelove tijela (oko 25 leksema), a više je i riječi koje izražavaju različite odnose unutar obitelji ili šire zajednice, zatim naziva vezanih uz biljke i životinje, prirodne pojave i ne- beska tijela te oruda i oružja. Medu pridjevima polovica je netvorenih oblika: bui, bele, gluhe, dresele, krive, lifo, nage, neme, obeće, ostre, proči, same, slćp», hrome, črone, šui. Znatno je manji udio netvorenih oblika kod glagola, tek 13 primjera: alkati, gledati, gresti, lizati, nuditi, palati, plavati, račiti, rositi, rugati se, smeti, spa- ti, streči. Za velik broj navedenih korijena karakteristično je da se i u drugim sla- venskim jezicima od njih tvori razmjerno mali broj riječi. 'Samo 23 korijena predstavljena su s 10 ili više leksema. Od toga 3 su korijena sa 19 leksema: blago, blagovćrstvie, blagovčrene, blagovestvovati, blagovećati, blagodete, blagodćtene, blagoobrazie, blagoobrazno, blagosloviti, blagoslov(l)enie, blagoslovlen», blagoste, blage, blaženstvo, blažen», blažiti, blaze, ublažiti; vzeti, vzi- mati, vneti, vnimati, vsprieti/vspričti, izeti, imati, imčnie, imčti, obveti, oteti, poeti/ počti, priemati (se), prieti/prićti, prietie/prićtie, prietvne, priimati, prćeti/prećti, ćti/ eti; vstati, vstaćti, dostati, dostoenstvo, dostoene/dostoine/dostoćne, dostoinć. dostoćnie, dostočti, nastočnie, nastoćti, ostati, ostateke, otstoćti, prestati, prestoćti, * \ Dva su razloga za navođenje približnih brojeva: 1. raščlambom nisu obuhvaćena vlastita imena i od njih tvoreni posvojni i odnosni pridjevi kao ni očite tudice i 2. zbog neslaganja stručnjaka oko * etimologije nekih slavenskih riječi, najčešće veznika ili priloga, nije uvijek moguće jednoznačno odreditijesu li neke riječi tvorene od istoga ili različitoga korijena. 3 Odnos između broja korijena i broja leksema znatno je manji nego u kanonskim starocrkvenoslavenskim spomenicima gdje je 7838 slavenskih riječi tvoreno od oko 1200 različitih korijenskih morfema. Usp. Cejtlin 1986: 89. > _ Moždajei taj podatak pokazatelj sadržajne raznolikosti u fragmentima sačuvanih tekstova. Prema Cejtlin 1986: 89 u cijelom je kanonskom korpusu samo oko 350 korijena koji su potvrđeni samo jednom riječju, gotovo jednako kao u fragmentima.