DOMETI 7-12/99 + POVODOM 70. OBLJETNICE ŽIVOTA AKADEMIKA E. HERCIGONJE

NOVOOTKRIVENI GLAGOLJSKI
FRAGMENTI U SVEUCILISNOJ
KNJIZNICI RIJEKA

Milan Mihaljević
Staroslavenski institut, Zagreb

UDK: 003.349(497.5)* 14"

ljače 1999. godine Juraj Lokmer,
vn Sveučilišne knjižnice Rijeka, poslao
mi je preslike najnovijih nalaza glagoljskih
fm_gmenata koji su pronađeni u koricama
knjiga u starom fondu Sveučilišne knjižnice
S_mnlbom da ih proučim, identificiram i o
njima održim predavanje u Knjižnici. Zbog
kratkog roka, predavanje sam morao održati
na drugu temu i zato ovime ispravljam svoj
dug i iznosim dosadašnje spoznaje o frag-
mentima u riječkom časopisu Dometi u blo-
ku posvećenom 70. rodendanu akademika
Eduarda Hercigonje.

 

A
Fragmenti dvolista glagoljskoga
Nouljansleog misala iz 1. polovice 15.st.

U koricama knjige M. Orbinija /f regno degli
Slavi koja je tiskana u Pesaru 1601. godine
Pronadena su pri restauraciji' tri jako ošteće-
na komada pergamene ispisana s obje strane
lijepom ustavnom glagoljicom.Knjiga potječe
iz knjižnice Isusovačkoga kolegija, a poklo-
njena je gradu Rijeci 1779. godine o čemu

a7

svjedoči zapis Julija de Benzonija, ovlaštenoga
popisivača isusovačkih knjiga, na dnu drugog
lista.? Čuva se u sefu N? 1 pod signaturom
R-62a. Jednoznačno se može utvrditi da su
sva tri komada pergamene dio istoga dvolista,
da su iz istoga sveščića jer su listovi
jednim dijelom spojeni. Širina je pojedine
strane 21,5 cm, a rubnika od kraja strane do
teksta oko 5 cm.Tekst je pisan u dva stupca
širine od 6,3 do 6,5 cm. Nije moguće točno
odrediti visinu stupaca, ali je očevidno da je
ona nešto veća od 20 cm, vjerojatno oko 21
cm.U stupcima la i 1b trideset je redaka, a u
drugim se stupcima to ne može točno odre-
diti zbog oštećenosti. Visina je običnih slova
4 mm, a onih nešto većih, početnih 5 mm.
Tekst je pisan dvobojno, crno i crveno. Crve-
nom su bojom pisane rubrike, početna slova
i ini . Na fragmentima je sačuvano pet
malih i jedan nešto veći inicijal, svi izvedeni

 

 

 

* Knjiga je restaurirana prije nekoliko godina u radionici
Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu.
* Vidi sliku 1